Posjeti Fitness.com.hr webshop i trgovinu
Više od 3000 zadovoljnih kupaca svaki mjesec svoje proizvode kupuje u:
Fitness.com.hr trgovini u Zagrebu (Vrbani)
Pogledaj i ti najveću ponudu fitness opreme, sprava za vježbanje te dodataka prehrani na jednom mjestu!
Ekskluzivna ponuda
Iskoristi priliku za 50% popusta na 14-dnevni jelovnik za mršavljenje s receptima. Ograničena količina i broj dana!
Ako ste dosad koristili genetiku kao izgovor za pretilost, vrijeme je da to prestanete činiti. Naime, znanost vas je opovrgnula. Za vašu pretilost kriv je vaš način života, ne geni!
Studija koju su proveli Murthy i sur. pokazala je životni stil ima značajno veći učinak na razvoj pretilosti od genetike i vašeg DNA materijala. Studija je provedena nad više od 2500 ispitanika i trajala je od 1985. do 2010. godine, pri čemu su ispitanici praćeni od djetinjstva do odrasle dobi.
DNA ima jako mali utjecaj
Istraživači su koristili suvremenu tehnologiju za izradu genetskog "rezultata rizika" za pretilost za svakog sudionika, na temelju njihove pojedinačne DNA. Također su pratili promjene u indeksu tjelesne mase (BMI) svake osobe tijekom vremena, kako bi procijenili razinu težine i kondicije.
Kako stoji u zaključku studije, utvrđeno je da je kondicija odnosno tjelesna forma značajno jači prediktor od BMI o tome kako će se BMI mijenjati s godinama.
"Genetika ima određeni utjecaj, ali drugi su čimbenici jači", rekao je Murthy, autor studije i izvanredni profesor interne medicine i radiologije na Sveučilištu Michigan.
Dakle, čini se da je vaš BMI - mjera težine podijeljena s visinom - u mladosti najbolji prediktor vašeg dugotrajnog rizika od pretilosti. BMI, čak i u mladosti, pokazatelj je i genetike, ali značajno više drugih vanjskih / okolišnih čimbenika.
Ovo istraživanje podržava ideju da „bez obzira na vaš genetski kod, najbolja metoda za optimizaciju zdravlja je dobra prehrana i svakodnevno vježbanje“, navode autori studije.
Nečiji DNA ključ je za razotkrivanje pretilosti samo u slučajevima nekih rijetkih nasljednih rizika pretilosti. Za većinu ljudi pretilost se neće dogoditi ukoliko se provodi redovna tjelesna aktivnost i pridržava se zdravih prehrambenih navika.
Kojih se zdravih životnih navika treba držati?
Niz se studija bavi upravo onime što danas nazivamo „zdravim prehrambenim navikama“, a po stručnjacima s Harvarda, pod ovim pojmom podrazumijevamo:
- Zdravu prehranu – redovna konzumacija namirnica poput povrća, voća, orašastih plodova, cjelovitih žitarica, zdravih masnoća i omega-3 masnih kiselina te izbjegavanje crvenog i prerađenog mesa, pića zaslađenih šećerom, transmasti i soli.
- Zdravu razinu tjelesne aktivnosti – najmanje 30 minuta svakodnevne aktivnosti umjerenog do jakog intenziteta
- Zdravu tjelesnu težinu – definiranu kroz normalni indeks tjelesne mase (BMI), koji je između 18,5 i 24,9.
- Potpuno izbjegavanje pušenja
- Umjereni unos alkohola, koji je izmjeren između 5 i 15 grama dnevno za žene i 5 do 30 grama dnevno za muškarce. Općenito, jedno piće sadrži oko 14 grama čistog alkohola. To je oko 300 ml piva, 150 ml vina ili 1 žestoko piće na dan.
Reference:
- Murthy VL, Xia R, Baldridge AS, Carnethon MR, Sidney S, Bouchard C, Sarzynski MA, Lima JAC, Lewis GD, Shah SJ, Fornage M, Shah RV. Polygenic Risk, Fitness, and Obesity in the Coronary Artery Risk Development in Young Adults (CARDIA) Study. JAMA Cardiol. 2020 Mar 1;5(3):40-48.
- Loef M, Walach H. The combined effects of healthy lifestyle behaviors on all cause mortality: a systematic review and meta-analysis. Prev Med. 2012 Sep;55(3):163-70.
Objavljeno 03.10.2020.