Vitamin A je naziv za skupinu u masti topivih retinoida, uključujući retinol, retinal i retinil estere. U ljudskoj su prehrani dostupna dva oblika vitamina A: preformirani vitamin A (retinol i njegov esterificirani oblik, retinil ester) i  karotenoidi provitamina A.

Daleko najvažniji karotenoid provitamina A je beta-karoten; ostali karotenoidi provitamina A su alfa-karoten i beta-kriptoksantin. Tijelo pretvara ove biljne pigmente u vitamin A.

I provitamin A i preformirani vitamin A moraju se metabolizirati unutarstanično u mrežničnu i retinojsku kiselinu, aktivne oblike vitamina A, kako bi podržali važne biološke funkcije vitamina. Ostali karotenoidi koji se nalaze u hrani, poput likopena, luteina i zeaksantina, ne pretvaraju se u vitamin A.

Funkcije vitamina A u organizmu

Vitamin A, poznat pod imenom retinol, ima ni važnih funkcija u ljudskom organizmu. Među njima su:

• pomoć prirodnoj obrani tijela od bolesti i infekcija (imunološki sustav) da rade ispravno
• pomoć vidu pri slabom svjetlu
• održavanje zdrave kože i sluznice nekih dijelova tijela, poput nosa
• podrška staničnom rastu i diferencijaciji
• uloga u stvaranju i održavanju zdravlja i pravilnog rada srca, pluća, bubrega i drugih organa.

Gdje u hrani nalazimo vitamin A?

Među dobrim izvorima vitamina A su:

• Sir
• Jaja
• Masla riba
• Mlijeko i jogurt
• Jetra i proizvodi od jetre

Povećati razine vitamina A u organizmu možete i unosom hrane koja sadrži beta-karoten. Među njima su:

• Zeleno, crveno i zeleno (lisnato) povrće, kao što je špinat, mrkva, slatki krumpir i crvena paprika
• Žuto voće kao što je mango, papaja i marelice

Koliko je vitamina A potrebno organizmu za pravilan rad?

Ukupni sadržaj vitamina A u hrani obično se izražava u mikrogramima (µg) ekvivalenata retinola (RE).

Količina vitamina A za odrasle u dobi od 19 do 64 godine je:

• 700 µg dnevno za muškarce
• 600 µg dnevno za žene

Sve potrebne vitamine A trebali biste dobiti iz prehrane. Višak unesenog vitamina se pohranjuje u organizmu i koristi u budućnosti, kada unos ne bude dostatan.

Zašto je višak vitamina A opasan za organizam?

Neka istraživanja sugeriraju da više od prosječnog unosa vitamina A dnevno od 1,5 mg (1500 µg) kroz duži niz godina može utjecati na zdravlje kosti, te ih sa starenjem učiniti lomljivijima. To je osobito važno za starije ljude, posebno žene, kojima je već i s godinama povećan rizik od osteoporoze, a prevelik unos vitamina A tome može dodatno doprinijeti.

Mnogi multivitamini sadrže vitamin A. Ostali dodaci prehrani, poput ulja riblje jetre, također su bogati vitaminom A. Ako uzimate dodatke koji sadrže vitamin A, vodite računa da vaš dnevni unos vitamina iz hrane i dodataka ne prelazi 1,5 mg (1500 µg).

Primjerice, ako jednom tjedno jedete jetrice, nemojte uzimati dodatke koji sadrže vitamin A.

Napomena za trudnice

Velike količine vitamina A mogu naštetiti nerođenoj bebi. Dakle, ukoliko ste trudni ili planirate trudnoću, savjetujemo da izbjegavate proizvode koji sadrže vitamin A, posebno jetrice i proizvode id jetre (paštete i sl).

Također izbjegavajte uzimanje dodataka prehrani koji sadrže vitamin A.

Reference:

1. SACN Review of Dietary Advice on Vitamin A. Dostupno na: Public Health England. 2005.
2. Vitamin A. National Institute of Health. Pristupljeno 11.veljače 2021.

Objavljeno 13.02.2021.