Badem je blizak srodnik šljive, višnje, marelice i breskve. Postoje dvije vrste badema: slatki badem (Prunus amygdalis dulcis) – badem koji skoro svakodnevno konzumiramo - i gorki badem (Prunus amygdalis amara).

Gorki badem izgledom je nešto širi i kraći od slatkog, ali je gorak i stoga nije jestiv. Međutim gorki badem je odličan izvor vitamina B17. Posvetit ćemo se slatkom bademu i njegovim brojnim nutricionističkim i zdravstvenim blagodatima.

Badem - riznica vitamina i minerala

Bademi su korisna i zdrava namirnica koja sadrži veliki dio dnevno preporučene količine vitamina, minerala, vlakana i aminokiselina. Sto grama badema sadrži 22g ugljikohidrata od čega 12g dijetalnih vlakana, što je 49% potrebnih vlakana dnevno. U 100 grama badema nalazimo 21 gram bjelančevina, što je 42% od dnevne preporučene količine za odraslu osobu.

Bademi su bogati zdravim mastima pa tako 100 grama badema sadrži 49 grama masti, od kojih su 31 gram mononezasićene masne kiseline, a 12 grama polinezasićene masne kiseline.

Bademi su sjajan izvor minerala i vitamina

U 100 grama badema nalazimo:

• 140% preporučene dnevne količine mangana
• 75% magnezija
• 60% bakra
• 50% fosfora
• 130% vitamina E
• 51% riboflavina (B2)

Prevencija srčanog udara

Bademi su bogati mononezasićenim masnim kiselinama, tipom kiselina koje nalazimo i u maslinovom ulju i koje su važne u prevenciji srčanog udara. Više je studija utvrdilo da svakodnevna konzumacija badema dovodi do smanjenja rizika od srčanog udara između 30 i 45%. Prema tim istraživanjima, izbacite li dio nezdravih, zasićenih masnoća iz mesa i mlijeka i zamijenite ih odgovarajućim količinama korisnih masnoća iz badema, rizik od srčanog udara smanjuje se za 45 posto.

Za ovo možda nisu zaslužne samo mononezasićene masne kiseline, već njihova kombinacija s vitaminom E te mineralima kojima je badem bogat. Također, dokazano je da navedena kombinacija masnih kiselina, vitamina i minerala u bademima pomaže u smanjenju loših LDL masnoća za 8 do 12%.

Kontrola šećera u krvi

Prehrana koja se temelji na namirnicama s visokim glikemijskim indeksom, poput šećera i bijelog brašna, snažno podiže količinu šećera u krvi. Neprekidno hranjenje takvim tipom namirnica jedan je od uzroka dijabetesa i pretilosti. Istraživanja su pokazala da konzumacija 60 do 90 grama badema dnevno zajedno s hranom visokog glikemijskog indeksa smanjuje glikemijski indeks obroka i razinu šećera u krvi.

Drugim riječima, badem korigira naglo povećanje šećera u krvi i negativne posljedice po organizam koje ono donosi.

Antioksidansi u bademu

Današnji nezdrav način života stvara u organizmu slobodne radikale. Oni su u zadnje vrijeme prepoznati kao uzročnik sve više bolesti pa i onih najtežih – malignih. Da biste smanjili količinu slobodnih radikala i štetu koju oni nanose, potrebni su vam antioksidansi. Vitamin E je jedan od antioksidansa koji će vam u tome pomoći, a badem sadrži velike količine tog vitamina. Sto grama badema donosi čak 131% dnevno potrebnog vitamina E.

Kožica badema sadrži 20 flavonoida, koji sinergijski djeluju s vitaminom E i udvostručuju ukupno antioksidativno djelovanje badema.