Teme vezane uz mentalno zdravlje u znatnom su fokusu zadnjih godina što nimalo ne čudi s obzirom na rastući problem pogoršanja istog na svjetskoj razini, pogotovo nakon pandemije koronavirusa koja je na mnogo razina naštetila kvaliteti života mnogih od nas. Dobro mentalno zdravlje, uz ono fizičko i emocionalno, osnovna je sastavnica našeg dobrog raspoloženja i cjelokupnog dobrostanja zbog čega je bitno osvijestiti sve načine na koje ono može biti ugroženo - a jedan od faktora koji može tome doprinijeti zasigurno je prehrana.

Već je svima, pa i našim najmlađima, vrlo dobro poznato da česti i poveći unos procesirane, tzv. junk hrane može negativno utjecati na naše fizičko zdravlje. To su odavno potvrdila brojna istraživanja, ali i osobna iskustva ljudi koji su ne samo loše raspoloženje i manjak energije već i pojavu određenih akutnih ili kroničnih bolesti mogli povezati s nezdravim načinom života. No, što je s utjecajem prehrane na mentalno zdravlje, da li je redoviti unos procesirane hrane isto toliko štetan za tu dimenziju ljudskog zdravlja kao i za onu fizičku?

Istraživači sa Sveučilišta u Floridi odlučili su pronaći odgovor na to pitanje, a mi smo taj odgovor odlučili podijeliti s vama.

Studija

Nova studija provedena je na uzorku od preko 10.000 ljudi, odnosno na temelju njihovih već postojećih, putem upitnika prikupljenih podataka u sklopu studije NHANES. NHANES studija započela je još davne 1960. godine i od tada postala kontinuirana studija za istraživanje podataka o zdravlju i prehrambenim navikama velike grupe ljudi u svrhu istraživanja zdravstvenih trendova i uzoraka prehrane, s objavom rezultata svake 2 godine.

U svrhu ovog istraživanja istraživači su izračunali konzumaciju ultra procesirane hrane kod svakog pojedinog sudionika istraživanja, a za određivanje samog značenja tog pojma vodili su se klasifikacijskim sustavom hrane NOVA. Spomenuti sustav hranu i pića dijeli u četiri kategorije prema kojima je ultra procesirana ona najgora, vezana za prehrambene proizvode s malo ili nimalo nutritivne vrijednosti, a s bogatstvom raznih umjetnih okusa, boja i emulzifikatora - poput čipsa, prženih krumpirića, industrijski pripremljenih kolača i procesiranih žitarica za doručak.

Nakon prikupljanja navedenih podataka okrenuli su se dostupnim podacima, također iz ispunjenih upitnika sudionika, koji upućuju na pokazatelje mentalnog zdravlja. Time su htjeli ustanoviti jačinu simptoma depresije kod sudionika, kao i broj prijavljenih mentalno nezdravih dana te broj anksioznih dana baziranih na pitanjima o raspoloženju sudionika u protekom mjesecu i takve podatke usporediti s kvalitetom njihovih prehrambenih navika.

Otkriće studije

Ako ste već pomalo nestrpljivi čitajući ovaj poduži uvod, ne brinite – otkriće ove studije neće vas šokirati. Baš onako kako bismo svi i očekivali istraživači su zaključili da oni sudionici koji su prijavili najveći unos ultra procesirane hrane (80% ili više od ukupnog dnevnog energetskog unosa) zbilja jesu imali značajno veću prijavu simptoma blage depresije, kao i više mentalno nezdravih dana i više anksioznih dana od onih koji su konzumirali manje takve hrane.

Površno gledajući, tako bismo zadovoljno mogli reći da povećani unos ultra procesirane hrane dokazano povećava rizik od pojave depresivnih simptoma, no uzimajući u obzir da je samo najviša kategorija sudionika (onih kod kojih je zabilježeno preko 80% unosa) dostigla razinu statističkog značaja možda bi se i mogli zapitati koliko se zapravo često brinemo oko svojih prehrambenih izbora bez pravog razloga?

Naime, tek rijetki od nas unose preko 80% kalorija iz ultra procesirane hrane na svakodnevnoj bazi, a čak i kod onih koji unose tako veliku količinu (s obzirom na to da istraživanje pokazuje samo povezanost, a ne uzrok i posljedicu) postavlja se pitanje da li je neki već postojeći negativan simptom mentalnog zdravlja bio uzrokom pojačane konzumacije takve hrane ili samo posljedica istog? A to je samo jedno od pitanja koje bi mogli postaviti kada govorimo o povezanosti prehrane i mentalnog zdravlja.

Također, mnogi životni faktori se isprepliću kada govorimo o mentalnom zdravlju pojedinca, pa je tako primjećeno da je bez obzira na unos procesirane hrane povećani rizik općenito prisutan kod ženske populacije, pretilih osoba, osoba koji žive ispod razine siromaštva te fizički neaktivnih pojedinaca koji su čak u 99% većem riziku od onih koji zadovoljavaju minimum preporučene količine svakodnevne aktivnosti.

Čini se dakle da je prehrana samo dio priče našeg dobrog zdravlja. Stoga, prilikom preispitivanja svojih navika i njihovih utjecaja na vaše fizičko i mentalno zdravlje ne zaboravite sljedeće:

1. Uvijek gledajte širu sliku

Naši prehrambeni izbori bez sumnje utječu na naše razmišljanje i emocije, odnosno igraju bitnu ulogu u održavanju našeg dobrog raspoloženja i mentalnog zdravlja, no poveznica još nije sasvim jasna - ponajprije zbog toga što i naš način razmišljanja kao i naš emocionalni život jednakom snagom utječu na naše prehrambene izbore.

Budite svjesni toga ako radite s ljudima na promjeni životnih navika, ali i ako radite na promjeni vlastitih navika. Pravilna prehrana samo je jedna karika u lancu bitnih faktora, kako za fizičko tako i za mentalno zdravlje, i često zna biti pod utjecajem emocija, točnije svega onoga što se događa u nama i oko nas.

Naši odnosi s drugima, osjećaj svrhe, mentalne jasnoće i emocionalnog blagostanja kritični su za jednadžbu dobrog zdravlja – još više kod pojedinaca koji pate od problema s mentalnim zdravljem poput tjeskobe ili depresije. Iako je važno hraniti se zdravom, svježom i cjelovitom hranom ne smijemo zanemariti i ono što u nama često ostane skriveno. Vodite računa o onome što jedete ali ne zaboravite i na ono što jede vas, ponekad je to još štetnije od vrećice čipsa koju pojedete uz omiljeni film.

2. Više dodavajte, manje oduzimajte

U današnjem svijetu procesirana i ultra procesirana hrana toliko je dostupna i mnogima omiljena da je gotovo nemoguće tražiti da je se u potpunosti odreknemo. No, to nije potrebno i čak mnogo puta bude kontraproduktivno – kada se zabranimo ono što volimo kao da to poželimo još i više.

Rješenje je u malim koracima. Fokusirajte se na to da pronađete načina da jedete više minimalno procesirane hrane poput povrća i voća, cjelovitih žitarica, kvalitetnih izvora proteina kako biste si ostavili manje mjesta za hranu koja vas ne služi. Kad se radi o tim malim praksama niti jedan korak nije premalo – čak se i dodavanje lista salate u vaš omiljeni hamburger broji kao pozitivan progres.

Često ta mala praksa bude dovoljna da se zavrti lavina dobrih odluka i navika i korak po korak transformira vas u potpunosti.

3. Ne zaboravite na perspektivu

Iako bi se trebalo uzeti kao mogućnost, kada se radi o pitanjima prehrane i zdravlja općenito mnogi ljudi na povećani rizik reagiraju tako da to doslovno shvate, kao da su posljedice neizbježne. Što to znači?

Ako osoba jede velike količine ultra procesirane hrane to ne znači da će sigurno osjetiti posljedice na svom zdravlju već samo to kako postoji veća mogućnost da će iskusiti blagu depresiju od nekoga tko jede malo takve hrane. Isto je tako moguće da takva osoba ne razvije nikakve simptome, a što je potvrdilo i ovo istraživanje u kojem je veći broj sudionika u grupi koja je konzumirala ultra procesiranu hranu zaista razvila značajne depresivne simptome u odnosu na grupu sudionika koji su jeli kvalitetnije, no neki iz te grupe nisu prijavili nikakve simptome, dok drugi jesu unatoč tome što su jeli zdravije.

Problem je da nikad ne znate kojoj grupi pripadate. Stoga, možda je najbolje više biti na strani opreza i uživati u dobroj staroj umjerenosti i ravnoteži. I naravno, redovitoj fizičkoj aktivnosti. Možda time nećete dobiti garanciju za odlično mentalno zdravlje i fizičko zdravlje, ali ćete barem dati sve od sebe da ga održite na visokom nivou.

Reference

1. Hecht EM, Rabil A, Martinez Steele E, Abrams GA, Ware D, Landy DC, et al. Cross-sectional examination of ultra-processed food consumption and adverse mental health symptoms. Public Health Nutr. 2022 Jul 28;1–10.

Objavljeno 23.01.2023.