Kikiriki je povrće koje se ubraja u porodicu mahunarki, iako ga mnogi smatraju orašastim plodom. Potječe iz južne i srednje Amerike, a u Europu je stigao u 15. stoljeću. Čovjek za svoju prehranu koristi sjeme kikirikija koje je bogato proteinima, vlaknima, željezom, cinkom i vitaminima E i K. Kikiriki se jede samostalno ili se od njega proizvode maslac, ulje, brašno i dr.

Nutritivno, kikiriki je izrazito kalorijski vrijedna namirnica (567kcal u 100g), pa njenu konzumaciju treba ograničiti i prilagoditi vlastitim dnevnim kalorijskim potrebama.

Najčešće je dnevno preporučena mjera kikirikija – šaka, a ako se govori o maslacu od kikirikija – 1 žlica. No, količine svakako treba prilagoditi individualnim potrebama, ovisno o ciljevima te vrsti i stupnju tjelesne aktivnosti.

Ova mahunarka je bogata oleinskom kiselinom, zdravom masti koju nalazimo i u maslinovom ulju, ali bogata je i antioksidansima. Primjerice, pečeni kikiriki se po količini antioksidansa može usporediti s kupinama i jagodama, a znatno je bogata antioksidantima od jabuka, mrkve ili cikle.

Kikiriki je bogat polifenolima, primarno sastojkom imena p-kumarinska kiselina, a upravo pečenje povećava udio ove kiseline u kikirikiju, povećavajući njihov ukupni antioksidativni nivo za čak 22%.

Kikiriki i zdravlje srca

Kikiriki je bogat mononezasićenim masnim kiselinama, vrstom masnoća koje pozitivno utječu na zdravlje srca i kardiovaskularnog sustava. Smatra se da ova vrsta masnoća snižava rizik od razvoja bolesti srca za čak 21%. Osobe koje su jele kikiriki barem 4 puta tjedno imale su za 37% smanjen rizik od razvoja srčanih bolesti od osoba koje nisu jele kikiriki.

Osim zbog sadržaja zdravih masti, kikiriki je preporučljiv u prehrani zbog svojeg visokog udjela vitamina E, niacina i folata, ali i proteina i mangana.

Dodatno, kikiriki je bogat i resveratrolom, antioksidansom koji nalazimo u crvenom grožđu i vinu, a koji je zaslužan za tzv. francuski paradoks: činjenicu da ljudi u Francuskoj imaju prehranu koja je bogata mastima, ali imaju snižen rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, od naroda koji imaju manje masnoća u prehrani.

Kikiriki i dijabetes tipa 2

Studija objavljena 2002. godine u The Journal of the American Medical Association potvrdila je da prehrana bogata kikirikijem i maslacem od kikirikija snižava rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.

Naime, upravo polinezasićene i mononezasićene masne kiseline koje nalazimo u kikirikiju pozitivno utječu na homeostazu glukoze i inzulina. Studije potvrđuju da viši unos ovih vrsta masnih kiselina poboljšava osjetljivost na inzulin. Osim toga, vlakna i magnezij koje nalazimo u kikirikiju smanjuju potrebu za inzulinom i otpornost na njega te su povezane također sa smanjenjem opasnosti od dijabetesa tipa 2.

Studija objavljena 2009. godine u The Journal of Nutrition potvrdila je da prehrana s visokim udjelom kikirikija snižava rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, a posebno snižava ovaj rizik kod osoba koje boluju od dijabetesa tipa 2.

Kikiriki i karcinomi

Nutrijenti koje nalazimo u kikirikiju, uključujući folnu kiselinu, fitosterole, fitinsku kiselinu i resveratrol, imaju utjecaj na smanjenje rizika od razvoja nekih vrsta karcinoma.

Primjerice, šaka kikirikija dvaput na dan povezana je s 58%-tnim smanjenjem rizika od razvoja karcinoma crijeva kod žena i 27%-tnim smanjenjem rizika od ove vrste karcinoma kod muškaraca.

Kikiriki i višak kilograma

Iako se radi o kalorijski visokovrijednoj namirnici studije potvrđuju da osobe koje u prehrani imaju kikiriki rjeđe imaju problema s viškom kilograma od osoba koje nemaju u prehrani ovu namirnicu.

Naime, upravo zbog sadržaja masti i kalorijske vrijednosti, kikiriki duže vremena daje osjećaj sitosti pa s njihovim unosom ne dolazi da značajnog povećanja energije.

Koji maslac od kikirikija kupiti?

Kod kupnje maslaca od kikirikija svakako čitajte deklaracije. Ono što želite kupiti jest 100%-tni, po mogućnosti, BIO maslac od kikirikija. Izbjegavajte jeftine verzije maslaca od kikirikija koje možete naći u trgovinama široke potrošnje jer takvi u sebi sadrže dodane šećere, biljna ulja (najčešće palmino) te druge izvore hidrogeniziranih (trans) masti.

i u Fitness.com.hr trgovini u Zagrebu.

Objavljeno 23.03.2023.