Pretilost je veliki problem današnjice, pogotovo ako je prisutna u djece i mladih. Navike stvorene u djetinjstvu se provlače kroz život u budućnosti. Postoje mnogi uzroci pretilosti i loših prehrambenih navika, međutim koliko je pretilost povezana s navikama za stolom?

Povezanost obiteljskih obroka s navikama u prehrani

Za održavanje zdrave tjelesne težine bitno je uskladiti energetski unos s potrošnjom. Redoviti obroci s članovima obitelji su povezani s višim unosom voća i povrća. Postoje, također, korelacije u kvaliteti obroka i komunikaciji tijekom obroka pred televizijom i s ili bez upotrebe medija (tv, mobilni telefoni).

Kvaliteta obroka ovisi i o mjestu pripreme. Obroci pripremljeni kod kuće obično sadrže više povrća i mlijeka. Bitan utjecaj na hranjivost obroka imaju i struktura obroka (rutinski, uvijek u isto vrijeme), komunikacija tijekom obroka (emocionalno podupiranje, ograničavanje upotrebe medija u svrhu poticanja razgovora) te načini nuđenja hrane (ponuda nutritivno bogate hrane bez pritisaka i kazni).

Sve navedeno može utjecati na prehrambene navike kasnije u pubertetu i tjelesnu težinu u usporedbi s manje pozitivnim interakcijama.

Broj obiteljskih obroka

Iako se često čuje preporuka kako je dobro da cijela obitelj zajedno objeduje, ne postoji čvrsta povezanost između broja zajedničkih obroka i kvalitete prehrane te prevencije pretilosti u budućnosti. Naime sam broj zajedničkih obroka nije mjerilo kvalitete ponuđene hrane niti obiteljskih odnosa.

Odrasli koji pridaju pažnju obiteljskom okupljanju tijekom ručka su ujedno skloniji nuditi nutritivno bogatu hranu. Stoga bi bilo dobro obrocima i druženju tijekom istih posvetiti veću pažnju, kako izborom hrane tako i navikama za stolom.

Utjecaj medija

Često se ruča uz upaljen tv ili pisanje poruka na mobilnom telefonu. Takve navike se povezuju uz povećan unos hrane i lošije prehrambene navike kod djece, mladih i roditelja. Usmjeravanjem pažnje na druge stvari osim hrane i druženja postajemo nesvjesni količine i kvalitete hrane koju jedemo.

Smatra se da bi izbacivanjem distrakcija (televizija, mobiteli) tijekom ručka obitelj profitirala u vidu izbora hrane i stvaranjem zdravih navika. Usredotočili bi se na sam obrok i više uživali u njemu, jer hrana nije samo energija.

Mjesto pripreme obroka

Osobe koje doma pripremaju svoje obroke imaju manje šanse za pretilost, u usporedbi s onima koji samo poneke ili nijedan obrok ne pripremaju kod kuće. Razlog vjerojatno leži u tome da su obroci pripremljeni kod kuće nutritivno bogatiji od onih kupljenih u restoranima.

Konzumacija hrane iz restorana brze prehrane često rezultira nižim unosom povrća. Također, oni koji sami kuhaju su skloniji paziti na izbor hrane te nuditi više povrća.

Komunikacija tijekom obroka

Dinamika tijekom obroka je bitna za razvoj pozitivnih asocijacija prema hrani i stvaranje zdravih prehrambenih navika. Pozitivna dinamika uključuje toplinu, uživanje u društvu, pozitivno poticajno roditeljstvo. Razgovor o hrani u pozitivnom smislu utječe na naš odnos prema hrani. On ne treba biti negativan niti suhoparan. Hrana osim energije pruža i užitak i prilika je za druženje i razgovor.

Zaključak

Možemo zaključiti da sama redovitost obiteljskih obroka nije dovoljna za usađivanje zdravih prehrambenih navika. Bitna je ograničena prisutnost medija tijekom obroka te pozitivna komunikacija i osjećaj ugodnosti prilikom hranjenja. Roditelji su uzor svojoj djeci te stvaranjem navika u djetinjstvu utječu na njihove navike u budućnosti.

Zajedničko objedovanje je pod utjecajem mnogih faktora: temperamenti ukućana, odraslost, preferencije u izboru hrane, dječje emocije i funkcioniranje cijele obitelji. Posvetite kuhanju pažnju kada god možete. Potrudite se da zajednički objedujete i da vam to vrijeme prođe u u ugodnom i poticajnom razgovoru. Tako raditi zaloge za budućnost.

Reference:

1. Boles RE, Gunnarsdottir T. Family meals protect against obesity: exploring the mechanisms. J Pediatr. 2015;166(2):220-221.
2. Tumin R, Anderson SE. Television, Home-Cooked Meals, and Family Meal Frequency: Associations with Adult Obesity. J Acad Nutr Diet. 2017;117(6):937-945. 
3. Berge JM, Rowley S, Trofholz A, et al. Childhood obesity and interpersonal dynamics during family meals. Pediatrics. 2014;134(5):923-932. 
4. Berge JM, Maclehose R, Loth KA, Eisenberg M, Bucchianeri MM, Neumark-Sztainer D. Parent conversations about healthful eating and weight: associations with adolescent disordered eating behaviors. JAMA Pediatr. 2013;167(8):746-753. 

Objavljeno 17.09.2020.