Bjelančevine su organske molekule građene od aminokiselina međusobno povezanih peptidnom vezom. One su građevni materijal našeg tijela i uključene su u sve biokemijske procese u stanici. Grade enzime, protutijela, mišiće, kožu, nokte te su dio nekih hormona.

Samim time, su proteini neizostavni dio naše prehrane. Ovisno o sastavu aminokiselina imamo kompletne proteine (one koji sadrže sve aminokiseline) i nekompletne (one koji u svom sastavu nemaju esencijalnih aminokiselina, to su izvori biljnog porijekla).

Potrebe za bjelančevinama kod djece

Veoma je bitno zadovoljiti potrebe za nutrijentima kod djece. Prehrana treba biti energetski dostatna, a izbor namirnica kvalitetan da bi djeca dobila sve što je potrebno za fizički i mentalni rast i razvoj. Potrebe za proteinima ovise o spolu, dobi i fizičkoj aktivnosti.

Prema D-A-CH referencama kod djece od 4 do 14 godina su one 0,9 g / kg TM. Što otprilike znači da dijete od 30 kg treba dnevno unijeti barem 27 g bjelančevina. Djeca koja su jako fizički aktivna, adolescenti koji su u intenzivnom rastu imaju uz proteine i općenito više potrebe za energijom.

Visokoproteinske namirnice

U namirnice s visokim udjelom bjelančevina spadaju meso, riba, jaja o sir. Meso sadrži oko 20 g proteina na 100 g, slično kao i riba, jaja oko 12 g / 100 g (2 M jaja), sirevi oko 5 – 10 (ovisno o udjelu masti) s mahunarkama (koje sadrže oko 20 g / 100 g) da bi se dobio puni aminokiselinski profil.

Niže je popis nekoliko namirnica i udio bjelančevina na 100 g sirovog proizvoda. Važno je imati na umu da se pripremom mesa njegova količina se neće znatno promijeniti, dok kuhanjem žitarica i mahunarki one često bubre i dobivaju na masi (jer upijaju vodu). Što znači da će trebati pojesti puno veću količinu da bi se dobilo dovoljno bjelančevina.

• Pileća prsa 23,1 g
• Teletina nemasna 20,2 g
• Losos 20,4 g
• Oslić 17,2 g
• Jaja 12,0 g
• Svježi posni sir 10,0 g
• Leća 25,8 g
• Grah 23,6 g
• Zob 16,9 g

Što se dodataka prehrani tiče, za dodatan unos proteina koriste se proteini sirutke (whey) i kazein (većina sadrži oko 20 g po mjerici).

Kako unos prilagoditi potrebama?

Najprije je najbolje, kao u gornjem primjeru, odrediti potreban unos proteina i prilagoditi ga cjelodnevnom energetskom unosu. Zatim te bjelančevine rasporediti kroz obroke u danu, najbolje kroz tri glavna obroka.

Kroz tjedan je idealno kombinirati različite vrste proteinskih namirnica jer one uz bjelančevine sadrže i druge različite hranjive tvari.

Tako je npr. plava riba odličan izvor vitamina D i omega-3 masnih kiselina, mliječni proizvodi sadrže mnogo kalcija te također vitamin D, mahunarke i žitarice su dobar izvor vlakana.

Ideje za doručak

• zobene pahuljice s voćem i mlijekom
• prokuhani proso s voćem i jogurtom
• jaja s povrćem i kruhom
• toast sa šunkom i komad voća
• toast s jajem

Ideje za ručak

• rižoto s povrćem i mesom
• varivo od leće s ječmom
• pečeno meso s pireom od krumpira i povrća
• riba na žaru s blitvom i krumpirom

Ideje za večeru

• palenta s jogurtom
• svježi sir s povrćem i pecivo
• salata s tjesteninom i tunom
• ostatak od ručka

Svakako je bitno unositi dovoljno povrća (pečenog, svježeg, kroz juhu, pire ili variva) i konzumirati voće barem u međuobrocima.

Problemi kod previsokog unosa proteina

Primijećeno je da je previsok unos proteina u ranoj dječjoj dobi povezan s visokim BMI, pretilošću i povećanim udjelom masnog tkiva kod starije djece. Naime, svaki viši unos energije od onog koji nam je potreban će se skladištiti u masno tkivo, pa tako i onaj koji dolazi od proteina.

Kod djece koja imaju bubrežna oštećenja također treba biti oprezan s unosom bjelančevina jer visoki unos bjelančevina dodatno opterećuje bubrege i može pogodovati razvoju bubrežnih kamenaca.

Trebaju  li djeca dodatni unos bjelančevina?

Djeca, svakako do perioda adolescencije nemaju potrebu za suplementiranjem u vidu proteinskih napitaka. Raznolika prehrana bez većih problema može zadovoljiti njihove potrebe, čak i kod nejedača i vegetarijanaca.

U periodu puberteta, ako se dijete intenzivno bavi sportom se treba napraviti analiza prehrane i popratiti unos nutrijenata te ovisno o tome korigirati prehranu.

Zaključak

Visokoproteinske namirnice svakako trebaju biti dio kvalitetne prehrane kako odraslih tako i djece. Biranjem hranjivih namirnica osigurat ćemo dovoljan unos bjelančevina i pritom nema potrebe posezati za suplementima.

Ako mislite da vaše dijete ne unosi dovoljno hranjivih tvari najbolje je savjetovati se sa stručnjakom koji će pregledati prehranu i na osnovu analize napraviti korekciju.

Prevelik unos proteina u mlađoj dobi se povezuje s pretilošću, a predstavlja i dodatno opterećenje na bubrege.

Reference:

1. Definicija hrane. Internetska nutricionistička enciklopedija. Pristupljeno 15. srpnja 2020.
2. Pimpin L, Jebb S, Johnson L, Wardle J, Ambrosini GL. Dietary protein intake is associated with body mass index and weight up to 5 y of age in a prospective cohort of twins. Am J Clin Nutr. 2016;103(2):389-397. 
3. Why Extra Protein for Your Child Is Unnecessary – and Possibly Dangerous. Health Essentials. Pristupljeno 15. srpnja 2020.
4. Nutrition Data - know what you eat. Pristupljeno 15. srpnja 2020.

Objavljeno 21.07.2020.