Proljeće, osim s lijepim i toplim vremenom, često povezujemo i s pomanjkanjem energije i umorom. Vrlo često, zbog zimske prehrane kojoj manjka pojedinih nutrijenata, proljeće dočekamo s nedostatkom željeza i anemijom. Anemija se smatra najčešćim prehrambenim poremećajem na svijetu, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, čak 2 milijarde ljudi na svijetu boluje od anemije!

Željezo je mineral u tragovima koji se u različitim oblicima nalazi u hrani. U ljudskom organizmu ima važnu funkciju u održavanju normalnog funkcioniranja: sudjeluje u procesu dijeljenja stanica, doprinosi normalnom metabolizmu stvaranja energije, normalnoj funkciji imunološkog sustava i kognitivnoj funkciji. Osim toga, željezo doprinosi smanjenju umora i iscrpljenosti, normalnom stvaranju crvenih krvnih stanica i hemoglobina te transportu kisika u tijelu o čemu ovisi funkcioniranje organa.

Uzroci i simptomi anemije

Među najčešćim uzrocima nedostatka željeza navode se neadekvatna prehrana, prekomjeran gubitak krvi (obilne mjesečnice), nemogućnost produkcije hemoglobina, prisutnost različitih inhibitora apsorpcije željeza (fosfati, fitati), nedostatak želučane kiseline potrebne za oslobađanje željeza za apsorpciju, itd.

Anemija je stanje nedostatka crvenih krvnih zrnaca u krvi. U tom slučaju, mali broj eritrocita sadrži manje hemoglobina, zbog čega je dostava kisika organima (mozak, srce, mišići) smanjena. Zbog toga, kada ste anemični, osjećate mentalnu i fizičku slabost. Kada je broj eritrocita smanjen, srce radi brže u pokušaju da većim protokom krvi nadoknadi manjak kisika u krvi siromašnoj eritrocitima.

Najčešći simptomi anemije su:

• pospanost i umor
• vrtoglavice, slabost i brzo umaranje
• osjećaj hladnoće u ekstremitetima, stopalima i dlanovima
• nepravilan rad srca, često ubrzan (tahikardija)
• bljedilo kože, usana, dlanova, noktiju
• neraspoloženje i letargija
• poremećaj sna i nedostatak apetita
• smanjena seksualna želja

Anemija se dijagnosticira laboratorijskom analizom krvi. Za određivanje anemije i njenog uzroka korisni su različiti podaci dobiveni analizom krvi, kao što su koncentracija hemoglobina i hematokrita, stanični indeksi (MCV - prosječni stanični volumen; MCHC - prosječna stanična koncentracija hemoglobina), broj retikulocita, serumski feritin, razina željeza u krvi uz ukupnu sposobnost vezanja željeza (TIBC- engl. "total iron binding capacity"), razina vitamina B12 u krvi, razina folne kiseline u krvi, bilirbin i indirektni bilirubin, haptoglobin. Normalne vrijednosti hemoglobina se kreću u rasponu od  120 do 160 g/L za odrasle žene i 13 do 18 g/dL za odrasle zdrave muškarce.

Liječenje anemije

Liječenje anemije se provodi promjenama u prehrani, lijekovima, a u krajnjim situacijama i transfuzijom. Dugotrajna i neliječena anemija može izazvati niz drugih zdravstvenih poteškoća poput preopterećenja srca i pojave srčanih tegoba. Anemija može otežati mentalne procese poput učenja pamćenja ili obavljanja svakodnevnih aktivnosti.

Dva su oblika prehrambenih izvora željeza: izvori hem željeza i izvori ne-hem željeza. U hem-željezo spadaju: meso, školjke, riba, piletina dok su izvori ne-hem željeza: žitarice i povrće. Hem željezo se lako  apsorbira (15-35%), dok ne-hem željezo organizam manje učinkovito iskorištava (2-20%). Ne-hem željezo je slabije bioraspoloživo, a apsorpcija je dodatno inhibirana antinutritivnim faktorima: fitinskom kiselinom (žitarice), oksalnom kiselinom (špinat), teinom i kofeinom (čaj i kava) te kalcijem (mlijeko). Apsorpcija ne-hem željeza može se poboljšati ako se prehrana obogati vitaminom C u obliku askorbinske kiseline. Naime, askorbinska kiselina olakšava apsorpciju ne-hem željeza.

Željezo nalazimo u školjkama, kakau, goveđoj jetri, špinatu, grahoricama, sardinama, rajčici, govedini, krumpiru, piletini, tuni, puretini, pistacijama, brokuli, jajima… No, željezo životinjskog porijekla je značajno biološki dostupnije (tijelo ga bolje može iskoristiti i apsorbirati) pa nije čest slučaj anemije kod vegetarijanaca i vegana. Među biljkama, kao izvor željeza prednjače grahorice – posebno leća.

Ako ste se odlučili za dodatke prehrani kojima ćete poboljšati nivo željeza u krvi, savjetujemo da se vodite sljedećim kriterijima:

• biološka dostupnost željeza iz dodatka
• relativno visoko iskorištenje (minimalne nuspojave i maksimalni efekt)

Pripremite se da su dodaci prehrani i lijekovi za anemiju povezani s “metalnim” okusom  i mučninom, a poznato je da izazivaju užeglost prilikom skladištenja. Fe-sulfat je topljivi oblik za koji se zna da ima dobru bioiskoristivost i uzima se kao standard pa birajte taj oblik željeza.

Osjećate li se umorno i malaksalo, provjerite krvnu sliku i razine željeza u krvi. Ako ste anemični, u prehrani pojačajte namirnice bogate željezom, a u ozbiljnijem pomanjkanju željeza se odlučite za dodatke prehrani te se posavjetujte s liječnikom.

Objavljeno 16.05.2018.