Rijetke su osobe koje ne vole i nemaju potrebu za slatkim. No, želju za slatkim moguće je zadovoljiti na dva načina: odabirom zdravog ili nezdravog slatkiša. 

Koji su zdravi slatkiši i što je najbolje odabrati za grickanje u večernjim satima, pred televizorom ili u kinu, pitali smo nutricionisticu Evu Pavić, mag.spec.dipl.ing., sveučilišnu specijalisticu kvalitete i sigurnosti hrane i rukovoditeljicu Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb.

Koliko vi često jedete slatkiše i koji vam je najdraži slatkiš? Postoji li "zdravi" slatkiš?

Kaže se, „kad je u pitanju čokolada, otpor je uzaludan“. Ipak, uvijek biram zdraviju, onu tamnu sa što većim udjelom kakaa. Eksperimentiram sa zdravim kolačima. Uvijek imam alternativu za masnoće, šećere, bijelo brašno sa zdravijim zamjenama. Generalno, sviđa se i mojoj obitelji, ali i kolegama i kolegicama na poslu.

Sami prosudite, ako napravite „zdravi“ muffin koji pripremite od: jaja, maslinovog ulja, zobenog i lanenog brašna, jogurta, kakaa, chia sjemenki, sezama, sušenih brusnica, meda, sjeckanih oraha, rogača, par suhih smokava, svježih ili smrznutih borovnica, tamne čokolade. Ima li tu nešto što nije zdravo? A svi ih obožavaju.

Međutim, ako pojedemo jedan ili dva onda je ovo „zdravi“ slatkiš, ali ako pojedemo puno više komada onda je to pretjerano koliko god da bilo zdravo.

Isto je i s čokoladom, ako pojedemo par kockica, to je čak i preporuka, ali ako ćemo pojesti cijelu čokoladu ona više nije 'zdravi' slatkiš jer ćemo ipak unijeti previše šećera i masnoća, ali i kalorija.

Treba biti umjeren i ni sa čim ne treba pretjerivati.

Zamislimo situaciju da ste u kinu ili kod kuće pred televizorom. Što ćete odabrati za grickanje uz gledanje filma? Koji je najgori izbor?

Ne volim grickanje u kinu ili ispred TV-a. Na to sam posebno osjetljiva. Ne samo da se na taj način unese previše kalorija, nego toliko opteretimo naš organizam s previše soli i šećera da je to zaista atak na organizam, bez obzira koliko godina imali. 

Dokazano je da se na taj način unese puno više hrane, nego što nam je potrebno ili bismo uopće željeli pojesti. Tu su posebno pogođena djeca i adolescenti, jer oni vole ovakav način konzumiranja hrane.

Niz znanstvenih radova upravo je povezao povećanje pretilosti između ostaloga i s ovakvim nesvjesnim jedenjem hrane uz gledanje TV-a. Drugi problem uz previše kalorija, previše je unesene soli i šećera. Samo jedna vrećica kokica za mikrovalnu ima oko 5 g soli, a to je preporučena količina soli za cijeli dan. Povećan unos soli izravno je povezan s povišenim krvnim tlakom, a mi danas imamo sve više adolescenata s povišenim krvnim tlakom, uzrokovanim nedovoljnom tjelesnom aktivnošću i pretjeranom konzumacijom loše hrane.

U samo pola litre zaslađenog gaziranog napitka imate oko 50-60g (12-13 kockica) dodanog šećera ili dodanog visoko fruktozno-glukoznog sirupa koji je još gori od šećera.

Znanstvene studije su uspjele dokazati da je pretjerano konzumiranje hrane i pića koja sadrže visoko fruktozno-glukozni sirup izravno povezano s pretilošću i masnom jetrom.

Prekomjeran unos fruktoze smatra se ako konzumiramo više od 50 g/dan (šećeri, fruktozno-glukozni sirupi). Prema riječima prof. dr. Georgea Braya, M.D. sa Clinical Obesity and Metabolism, Pennington Biomedical Research Center, „nema boljeg školskog primjera kako jedna promjena u prehrambenim navikama može imati tako velike i značajne implikacije na zdravlje ljudi“. To se dogodilo Americi, sada se događa u Europi, ali i nas ne čeka drugačija sudbina.

Reforme zajedničke poljoprivredne politike će smanjiti cijenu šećera i liberalizirati proizvodnju visoko fruktoznog kukuruznog sirupa u 2017 godini. Mislim da netko treba dignuti glas o tome, te da dugoročno moramo osigurati da poljoprivredna politika promiče zdraviju prehranu, prvenstveno okrenutu lokalnim proizvođačima hrane. Definitivno takav način proizvodnje hrane ima višestruke koristi za zdravlje naše nacije, ali i direktnu korist na povećanje BDP-a, ali o tome….

Ako već moramo grickati uz TV možete i sami napraviti kokice bez dodataka soli i trans masti koje se nalaze u industrijski zapakiranim proizvodima. Odaberimo „zdravije“ inačice poput preprženih orašastih plodova i sušenog voće, te isto tako čips od jabuka ili drugog voća ili povrća.

Jedni problem je što su takvi proizvodi uglavnom neopravdano skupi kod nas u odnosu na cijene vani. Naravno, tu je i uvijek dobro prokušani recept, narezati voće na kriškice ili štapiće i ponuditi djeci i adolescentima. Probajte ih pitati hoće li jabuku - uglavnom će odgovor biti negativan. Ogulite je, narežite i stavite ispred njih, pojest će je u potpunosti.

Recimo, jeste li znali da u 100 g napolitanki imate preko 500 kcal, a da biste to potrošili trebali biste hodati više od 2 sata ili 40 minuta trčati.

Pročitajte i odgovore na druga pitanja nutricionistici Evi Pavić:

Koji je najbolji primjer doručka i koje namirnice treba svakodnevno jesti?

Koji su dodaci prehrani zaista potrebni i kome?

Koji je najoptimalniji broj obroka u danu i što mislite o preskakanju obroka?

Što mislite u superhranama i koja je najbolja prehrana?

Koje su najčešće greške u prehrani običnog čovjeka?

Eva Pavić, mag.spec.dipl.ing., sveučilišna je specijalistica kvalitete i sigurnosti hrane. Rukovoditeljica Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb te radi kao predavač na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. Autorica je i koautorica nekoliko publikacija, poglavlja u udžbenicima i obrazovnih brošura na temu dijetoterapije i pravilne prehrane.

Održala je više od 100 predavanja. Bila je članica radne skupine Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske za razvoj prehrambenih smjernica, standarda i normativa za prehranu djece u vrtiću i za školsku djecu te radne skupine za razvoj HACCP smjernica u institucionalnim kuhinjama. Bila je voditeljica projekta Ministarstva zdravlja za izradu Standarda za prehranu bolesnika u bolnicama.

Dopredsjednica je Udruge za nutricionizam i dijetetiku, članica Hrvatskog društva za aterosklerozu, Hrvatskog društva za kvalitetu i Udruge za pomoć obiteljima s fenilketonurijom Hrvatske. Područje interesa Eve Pavić uključuje upravljanje prehranom i dijetoterapiju.

Reference: 

• Fructose and Cardiometabolic Health: What the Evidence From Sugar-Sweetened Beverages Tells Us, J. Am. Coll Cardiol. 2015.
• Johnson RJ et al., Sugar, uric acid, and the etiology of diabetes and obesity. Diabetes Oct, 2013.
• Emilie K Aguirre, Oliver T Mytton, Pablo Monsivais. Liberalising agricultural policy for sugar in Europe risk damaging public health.  BMJ 2015.

Objavljeno 02.03.2017.