Jaja mnogi smatraju najsavršenijom i najzdravijom namirnicom na svijetu. Naime, jaja su nutritivno iznimno bogata: sadrže visokokvalitetne proteine i masti, a bogate su i mnogim vitaminima i mineralima potrebnima za normalno funkcioniranje ljudskog organizma, pa ne čudi da su upravo jaja namirnica koju mnogi konzumiraju svakodnevno.

No, osim kokošjih jaja, jestiva su i jaja nekih drugih životinja, no puno se rjeđe nalaze u našim jelovnicima. U ovom tekstu vas upoznajemo s drugim vrstama jaja, od prepeličjih, pačjih, guščjih, purećih do najvećeg jajeta na svijetu, onog nojevog.

Kokošje jaje

Kokošje jaje je nutritivno savršenstvo: sadrži visok udio proteina, kvalitetnih masti, ali je bogato i nizom drugim vitamina i minerala. Jaje se smatra „zlatnim standardom“ za mjerenje biološke vrijednosti proteina.

Bogato je nutrijentima koji čuvaju organizam od bolesti poput luteina ili zeaksantina, karotenoida koji smanjuju mnoge degenerativne procese. Jaje je bogato i kolinom, koji se povezuje s održavanjem zdravlja mozga. Jaje je dobar izvor i vitamina A, D i B12 te kalcija, magnezija i željeza.

Prepeličja jaja

Prepeličja jaja mnogi smatraju delikatesom, pa je i njihova cijena nešto viša, nego običnog, kokošjeg jajta. Ova jaja su znatno manja od kokošjih (oko 5 puta) i po sebi imaju tamnosmeđe točke različitog oblika.

Bogata su vitaminima D, B12, a što se tiče makronutrijenata, omjer im je sličan kao kokošjih jaja.

Prepeličja jaja mogu se jesti pečena, kuhana (kuhaju se oko 90 sekundi), sirova, zapečena ili ukiseljena.

Pačja jaja

U usporedbi s kokošjim, pačje jaje ima nešto veći žumanjak pa je i veća količina proteina i masti u ovom jajetu, nego u kokošjem.

Pačje jaje je bogato vitaminima B skupine, ima nešto tvrđu koru i može ostati svježe dulje vrijeme nego kokošje jaje. Također, bogatije je vitaminom D koji doprinosi zdravlju kostiju i imuniteta. U ovim jajima ima više kolina, minerala u tragovima koji sudjeluje u održavanju zdravlja jetre i mozga.

S obzirom na veću količinu proteina i masti, pačje jaje je i kaloričnije od kokošjeg.

Guščja jaja

Guščja jaja su 2-3 puta veća od kokošjih. Njihov okus je intenzivniji i imaju viši udio proteina. Kora je tvrđa nego u kokošje. Prosječno guščje jaje je teško oko 140 grama i ima 266 kalorija: u njemu se nalazi oko 20 g proteina i jednako toliko masti (od čega 5 grama zasićenih).

Guščja jaja je teško i za nabaviti jer guska godišnje snese maksimalno 40 jaja! Može ih se pripremati jednako kao i kokošja, a zbog veličine, već jedno guščje jaje je dovoljno za kvalitetan obrok za jednu odraslu osobu.

Pureća jaja

Pureća jaja su veličinom slična pačjim jajima. Gušći žumanjak daje ovim jajima, kremastiji okus. Nutritivno se u ovim jajima izdvaja kalcij kojim obiluju.

Purica godišnje snese oko 100 jaja i često se ta jaja koriste isključivo za gniježđenje malih purica, a ne ljudsku uporabu.

Nojevo jaje

Nojeva jaja su najveća jaja na svijetu. Jako tvrda kora (oko 20 puta tvrđa nego u kokošjeg jajeta) ovih jaja mnogima će stvoriti problem prilikom pokušaja lupanja jajeta, pa savjetujemo da koristite čekić za lupanje mesa.

Prosječna težina nojevog jajeta je oko 2 kilograma, a omjer veličine kokošjeg i nojevog jajeta je 24:1.

No, unatoč ovim razlikama, nojevo i kokošje jaje imaju gotovo istu količinu proteina i masti na 100 grama jajeta. Značajnija razlika je jedino u udjelu kolesterola kojeg je znatno manje u nojevom jajetu.

Ono što je problem kod nojevog jajeta jest upravo njegova veličina, s jednim jajetom možete najesti četveročlanu obitelj! Kuhanje ovog jajeta traje oko 2 sata. 

Objavljeno 15.04.2018.