Unos kalorija važan je zbog niza zdravstvenih stanja, kako fizičkih, tako i psihičkih. Iako se najčešće govori o kalorijskom suficitu u kojem je unos kalorija veći od dnevne kalorijske potrošnje, što uzrokuje, nakupljanje viška kilograma, ni kalorijski deficit nije poželjno stanje, pogotovo ne dugoročno.

Naime, i slučaj u kojem je unos kalorija niži od dnevnih kalorijskih potreba može izazvati mnoge poteškoće. Naime, kroničan nedovoljan unos hrane krivac je mnogih stanja i bolesti, pa ovaj problem treba na vrijeme prepoznati i povećati ukupan broj kalorija koje se unesu u danu.

Donosimo vam 7 znakova i simptoma nedovoljnog unosa hrane:

1. Česte promjene u razini šećera u krvi

Iako se pojačan unos ugljikohidrata direktno povezuje s promjenama razine šećera u krvi, i kalorijski deficit može biti krivac za nagle poraste i padove razine šećera u krvi. Najčešće stanje koje je uzrokovano sa smanjenim unosom kalorija jest hipoglikemija ili snižena razina šećera u krvi.

Hipoglikemija se dijagnosticira kad razina glukoze u krvi padne ispod 70 mg/dL, iako neke osobe osjećaju simptome hipoglikemije i pri nešto višim razinama glukoze u serumu. Uobičajeni simptomi uključuju glad, treskavicu, anksioznost, mučninu, znojenje, slabost, zbunjenost i promjene raspoloženja.

Nedovoljan kalorijski unos može lako uzrokovati hipoglikemiju, posebno u slučajevima kad osoba radi naporne treninge.

S obzirom na sve navedeno, čest je slučaj da se osoba koja padne u hipoglikemiju osjeća bolje nakon što pojede nešto slatko, a time se ulazi u začarani krug visokih i niskih razina šećera što rezultira izmjenama faza prejedanja i gladovanja, kod osoba s kronično niskim unosom hrane.

2. Nepredvidivo raspoloženje

Osobe koje su gladne često proživljavaju osjećaje nervoze, ljutnje i razdražljivosti. Hipoglikemija o kojoj smo pisali u prethodnom odlomku povezana je i s ovim emocionalnim promjenama. Naime, mozgu je za normalno funkcioniranje potreban šećer, a s opadanjem razine šećera, jedan od prvih kognitivnih procesa koji opadaju je samokontrola.

Upravo je samokontrola emocija koja omogućava pažnju, regulira emocije, pomaže u borbi sa stresom, kontrolira impulzivnost i brani od agresivnog ponašanja.

Dakle, osobe koje unose nedovoljne količine hrane često imaju "kratak fitilj" i učestale promjene raspoloženja, od ushićenja do anksioznosti ili nervoze.

3. Problemi sa spavanjem

Nesanica i drugi oblici loše kvalitete sna su vrlo često kod osoba koje imaju nedovoljan unos hrane. S malim promjenama u prehrani, najčešće dodavanjem ugljikohidrata, doživljavaju se značajne promjene u kvaliteti sna.

Razlog tome je često u poboljšanju i normalizaciji razine šećera u krvi koja se događa s pojačanim nutritivnim i kalorijskim unosom. Kako razina šećera u krvi pada tijekom noći, jetra mora otpuštati pohranjene zalihe glukoze u obliku glikogena da bi održala stabilnu razinu šećera u krvi.

U slučaju kronično smanjenog unos hrane, a pogotovo ako je uz to prisutno i redovno naporno treniranje, jetra nema dovoljne razine glikogena potrebne za održavanje razine šećera u krvi stabilnima i tijelo je primorano ispuštati hormone stresa kortizol i adrenalin da potakne glukoneogenezu, proces proizvodnje novih molekula glukoze. Ako ovi hormoni dovoljno visoko porastu, mogu osobu probuditi ured noći.

Unosom obroka koji sadrži ugljikohidrate 1-2 sata prije spavanja pomaže se u regulaciji i održavanju razine šećera u krvi tijekom noći, što rezultira kvalitetnijim i mirnijim snom.

4. Kroničan zatvor

Postoji više razloga zbog kojih nedovoljan unos hrane može biti uzrok zatvora. Jedan od najočitijih je onaj da je izmet rezultat ostatka od probavljene hrane, a ako hrane za probavu nema dovoljno, tada ni za izmet nema dovoljno nakupljenog otpada.

Manje očit, ali čest razlog jest utjecaj nedovoljnog unosa nutrijenata na hormone štitne žlijezde. Naime, nedostatak hrane negativno utječe na regulaciju hormona T3, aktivnog tiroidnog hormona. Ovo može dovesti do poremećaja hormona T3, T4 i TSH.

U tom stanju tijelo može razvije simptome hipotireoidizma bez pokazivanja ikakvih promjena u markerima funkcioniranja štitnjače, što je najčešće jedina dijagnostička metoda koju liječnici koriste u provjeri rada ove žlijezde.

Zatvor je često simptom hipotireoidizma jer aktivni tiroidni hormon pomaže u stimulaciji peristaltike crijeva, održavajući probavu. S opadanjem hormona T3, crijeva usporavaju s radom, što može biti uzrok kronične konstipacije.

5. Ne možete zatrudnjeti

Nedovoljan unos kalorija i nedovoljan postotak masti u organizmu uzrok su amenoreje, a mogu izazvati i neplodnost kod žena. Jedna od najučestalijih manifestacija ovog problema jest tzv. hipotalamička amenoreja koja je uzrokovana nepravilnostima u menstrualnom ciklusu, niskom razinom energije, a koji mogu nastati zbog kroničnog kalorijskog deficita.

Nepravilnost u menstrualnom ciklusu se ne mora manifestirati kao izostanak mjesečnice, već može značiti i da žena ima anovulacijski ciklus, što znači da jajašce nije ispušteno tijekom razdoblja ovulacije.

Hipotalamička amenoreja izazvana kroničnim kalorijskim deficitom je povezana i s drugim fiziološkim promjenama, poput prekomjerne aktivnosti na osovini hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda i poremećaja u odnosu hipotalamus-hipofiza-štitnjača (također poznat kao sindrom eutireoidne bolesti).

6. Često vam je hladno

Kalorijske restrikcije uzrokuju pad tjelesne temperature. Razlog tome može biti smanjena termogeneza, jer je tijelu potrebna količina energije za stvaranje topline, ali i hormonalne promjene koje se događaju s restrikcijom unosa hrane. Također, snižena razina inzulina može biti krivac za snižavanje tjelesne temperature, pa neke osobe na niskougljikohidratnim dijetama također zamjećuju ove simptome.

7. Na dijeti ste, a ne mršavite

Ovo je jedan od najvećih paradoksa povezanih s prehranom i mršavljenjem. Naime, s preniskim kalorijskim unosom usporava se metabolizam koji nastoji očuvati organizam u homeostazi. Gubljenje kilograma se ne postiže drastičnim promjenama i drastičnim kalorijskim padom već postupnim snižavanjem kalorijskog unosa za 300-500 kcal ispod ukupne dnevne potrošnje.

Da bi se tijelo održalo u homeostazi, metabolizam će izazvati promjene u obliku smanjenja rada štitnjače, usporavanju proizvodnje spolnih hormona i povećanjem razine hormona stresa, kortizola. Kronično povišene razine kortizola vode razvoju neosjetljivosti na leptin i inzulin, a tada nastupa katastrofalno stanje u kojem se tjelesna težina održava na postojećoj razini ili raste.

Ove hormonalne promjene vode sprječavanju gubitka kilograma i zadržavanju tjelesnih masti, uz niz drugih negativnih efekata koji mu slijede.

Dakle, što vam je činiti?

Ako imate bilo koji od navedenih simptoma, povećajte malo svoj ukupan dnevni kalorijski unos pa obratite pozornost jesu li simptomi nestali. Ako i dalje postoje, još malo povećajte unos hrane, kroz kvalitetne kompleksne ugljikohidrate. Nemojte se bojati hrane jer ako je pametno unosite, ona vam pomaže u podržavanju zdravlja i ostvarenju vaših ciljeva.

Objavljeno 28.07.2016.