To je jedno pitanje koje često viđam da se postavlja. Iako mi je ova tema na listi već preko godinu dana, sad je konačno došla na red kad me potaknuo nedavno objavljen rad od strane Halla i suradnika (2022).

Počevši od svog prvog članka ovdje na portalu prije skoro četiri godine, u više sam navrata pisao o metabolizmu. Sad ću probati dodatno razjasniti ovu temu i pitanje iz naslova. Krenimo.

Kratki uvod u ravnotežu energije

Kako bi bilo lakše razumjeti stvari, promatrat ćemo naše tkivo kao skladište energije. U našem masnom tkivu i mišićima pohranjena je energija. U svojem najjednostavnijem obliku, jednadžba izgleda ovako:
Promjene u tjelesnim zalihama = Unesena energija - Potrošena energija

Ovdje se jasno vidi kako funkcioniraju stvari. Ako unosimo više energije nego što potrošimo – imamo višak energije – ta energija se pohranjuje u naše zalihe i tjelesna masa raste.
Ako pak unosimo manje energije nego što potrošimo – imamo manjak energije – tijelo mora posegnuti u vlastite zalihe i tjelesna masa se smanjuje.

Što je kalorija? Kalorija nije ništa drugo već mjerna jedinica za energiju. Ako unosimo više energije nego što ukupno trošimo, to je suvišak energije tj. kalorijski suficit. Isto tako, kalorijski deficit je stanje kad unosimo manje energije nego što trošimo.

Gdje ovdje u priču dolaze hormoni?

Jedna jako bitna stvar koje ljudi uglavnom nisu svjesni jest činjenica da nijedan dio te jednadžbe nije statičan te da je sve povezano i ovisi jedno o drugome:

• Kalorijski unos utječe na potrošnju
• Kalorijska potrošnja utječe na unos
• Hormoni utječu na to koliko ćemo kalorija spontano unositi
• Hormoni utječu na to koliko ćemo se spontano kretati i kalorija trošiti
• Kalorije koje unosimo i trošimo utječu na hormone

Idemo sad na neke konkretne primjere:
Neki hormoni utječu na apetit te osjećaj gladi i sitosti, primjerice leptin i grelin. Tako imaju utjecaj na spontani unos hrane pa utječu na dio jednadžbe gdje je unos energije.

Hormoni štitnjače su poznati po tome da utječu na stopu metabolizma pa utječu na stranu jednadžbe s unosom energije. Ako je riječ o problemima sa štitnjačom, prvo treba dovesti razine hormona u normalni raspon. Kad se to riješi te je energetska potrošnja normalna, fokus se treba prebaciti na kontrolu unosa kalorija.

Razni hormoni mogu imati utjecaja i na to gdje ćemo pohraniti masno tkivo, odakle ćemo ga prvo trošiti te što će se događati s razinom mišićnog tkiva. Tu ulogu recimo imaju testosteron, estrogen, kortizol.

I s ovim svim smo tek zagrebali površinu, ima tu još puno drugih povezanosti i interakcija, ali samo sam vam htio dati mali uvid u širu sliku. Jednom kad nam je to jasno, onda uviđamo da je pitanje “kalorije ili hormoni” lažna dihotomija kad pričamo o utjecaju na tjelesnu masu. 

Da, hormoni jesu bitni i igraju ulogu, ali ne poništavaju jednadžbu ravnoteže energije i zakone fizike. Ono što mogu napraviti jest utjecati na jednu ili obje strane te jednadžbe i toga trebamo biti svjesni. Ako je riječ o velikim odstupanjima, treba ići kod liječnika da se to regulira terapijom. Ako je riječ o normalnim varijacijama u razini hormona, tu su stvari u našim rukama, jer znamo da naši sustavi, okruženje i navike imaju veći utjecaj na tjelesnu masu i kompoziciju od tih normalnih varijacija.

Zaključak

Sa stajališta fizike i termodinamike, znamo da je ravnoteža energije ključ promjene tjelesne mase, a tu energiju mjerimo u kalorijama. Sa stajališta biologije i fiziologije, znamo da kalorije (unos i potrošnja) utječu na hormone i da hormoni utječu na kalorije – te tako zajedno utječu na ravnotežu energije. 

Ništa ovdje nije “ili-ili” pitanje, sve igra ulogu. Kontrola unosa i potrošnje energije je fiziološki jako kompleksna, ali kalorijski deficit će uvijek biti ono što je potrebno za gubitak tjelesne mase. 

Kad pričamo o ovim stvarima, pogotovo s ljudima koji se muče s gubitkom masnog tkiva i mršavljenjem, bitno je da budemo realni, ali imamo i suosjećanja. Trebamo imati strpljenja u objašnjavanju te obznaniti i potvrditi njihove poteškoće. Zatim ih osnažiti da preuzmu odgovornost za sebe i naprave promjenu te im pomoći konkretnim metodama kako da ostvare održiv kalorijski deficit. 

Izvori:

Kevin D Hall, I Sadaf Farooqi, Jeffery M Friedman, Samuel Klein, Ruth J F Loos, David J Mangelsdorf, Stephen O'Rahilly, Eric Ravussin, Leanne M Redman, Donna H Ryan, John R Speakman, Deirdre K Tobias, The energy balance model of obesity: beyond calories in, calories out, The American Journal of Clinical Nutrition, 2022;, nqac031, https://doi.org/10.1093/ajcn/nqac031

Objavljeno 22.09.2023.