Popularnost ketogene prehrane u fitness i body-building krugovima ne opada čak ni godinama nakon što je uvedena, a opći trendovi visokomasne prehrane s niskim udjelom ugljikohidrata, čini se da joj samo idu na ruku. Čini se da skoro nijedna faza „rezanja“ odnosno mišićne definicije nije moguća bez primjene standardne ili adaptirane ketogene prehrane, pa je njezina aktualnost tim veća.

Iako je primarno zamišljena kao dijetoterapija bolesti, i još uvijek ima svoju primjenu kao takva u kliničkim uvjetima (epilepsija, rak, debljina), ketogena dijeta našla je svoje mjesto pod suncem fitness i body-building populacije.

S druge strane, uslijed raširenosti među širokom populacijom, paleo prehrana doživljava svoje „zvjezdane trenutke“ popularnosti. I to, ne samo među onima koji su sportaši, rekreativci i profesionalci, vikend-ratnici, cross-fitteri, već i među populacijom kojoj je redovita tjelesna aktivnost strana. Zapravo, mnogi pravi pobornici paleo koncepta prehranjivanja su primarno motivirani težnjom za poboljšanjem zdravstvenog stanja, nerijetko u slučaju kad im autoimune bolesti naruše zdravlje.

Iako su ova oba prehrambena koncepta „masna“ i niskougljikohidratna, čini se da zbunjuju mnoge, onemogućavajući potpuno razaznavanje razlika među njima. Stoga, pokušajmo napraviti usporedbu između ova dva prehrambena koncepta.

Karakteristike paleo i ketogene prahrane

Paleo prehrana je koncept prehrane koja u odnosu na ketogenu prehranu naglašava kvalitativni aspekt hrane, u smislu njezinih bioloških, farmakoloških i ponajprije – anti-autoimunih svojstava. Konkretno, ona u svojim počelima nudi povoljan učinak na smanjenje neželjenih učinaka autoimunih procesa i bolesti koje su u ovo moderno vrijeme izuzetno pojavne.

Iako i ketogena prehrana ima učinak pogodan na autoimuna stanja, paleo prehrana ta načela naglašava u svojim osnovnim postavkama te prema tim kriterijima stvara popis poželjnih namirnice i obroka.    U počelima paleo koncepta prehrane naglašava se: izostavljanje procesuiranih namirnica i šećera, namirnica bogatih makromolekulama proteinima (kazeinom i glutenom). No, najvažniji je spomenuti protuupalan učinak te pogodan učinak na imunološki sustav.

Ketogena prehrana je kvantificirana, pa je tako standardizirana ketogena prehrana određena unosom ugljikohidrata u cjelokupnom dnevnom unosu do 50 grama, a nerijetko i manje.

Važnost masnoća u paleo i ketogenoj prehrani

Iako obje naglašavaju važnost unosa masnih namirnica, odnosno naglašavaju važnost prehrambenog unosa lipida, svaka to čini iz svojih razloga i pobuda. U ketogenoj prehrani to je iz razloga što je jedini način i preduvjet za ulazak u stanje ketoze, ulazak u metaboličko stanje produkcije ketona sa svrhom što bolje mobilizacije masnih zaliha u organizmu, ili pak zaobilaženje metabolizma glukoze i sprečavanje oscilacija glikemije. Pritom je u ketogenoj prehrani nužan osnovan kriterij prehrambenog unosa namirnica bogatih mastima, siromašnih ugljikohidratima, i umjerenih sadržajem proteina.

Ketogena prehrana ne naglašava tip masnih kiselina, odnosno lipida, i njihovih prehrambenih izvora, pa je ketoza izvediva s različitim tipovima masnih namirnica (maslac, avokado, kokosovo ulje, maslinovo ulje, špek, žumanjci, masno meso...). Kod paleo prehrane je pak od velike važnosti vrsta makronutrijenata, pa tako i masti. Orašasti plodovi, sjemenke, avokado, kokosov maslac i ulje, imaju prednost pred maslacem i masnim mliječnim proizvodima koji nisu dozvoljeni (koji su pak poželjni u ketogenoj dijeti).

Ugljikohidrati su u ketogenoj prehrani „popratna pojava“ masnih namirnica, i praktički su zabranjeni, dok su kod paleo prehrane ugljikohidratne namirnice pomno i s razlogom određene, i udjelom značajnije zastupljene u odnosu na njihov udio u ketogenoj prehrani. Paleo prehrana obilnije koristi ugljikohidrate, u odnosu na ketogenu, i to su uglavnom neškrobaste namirnice poput lisnatog povrća, i kao takve imaju značajan učinak na zdravlje i zaslužni su za „izlazak“ iz ketoznog stanja. Žitarice, i mahunarke su zabranjene prema oba koncepta.

Zaključili bismo, kako je glavna razlika između ketogene i paleo prehrane u tome da se imperativ ketogene prehrane očituje u kvantitativnom svojstvu hrane (striktno kontroliran i vrlo nizak unos ugljikohidrata). Paleo prehrana se pak očituje u naglašavanju kvalitativnih (bioloških) svojstava skupine namirnica (onih koje pogoduju imunosnom sustavu, i konteksta prehrane, koje ne izazivaju navodne autoimune reakcije organizma).

U paleo načinu prehrane možete, a i ne morate biti u ketozi. Ovisno o udjelu masti u takvom načinu prehrane, možete ući, ali isto tako, još lakše možete izaći iz stanja ketoze.

Omjeri makronutrijenata u paleo i ketogenoj prehrani

U ketogenoj prehrani udio u cjelokupnom energetskom unosu na masti otpada na 70-80%, proteina od 10-15%, a ugljikohidrata ispod 10%.

U paleo prehrani udio masti prema proteinima i ugljikohidratima može biti: 60-70% masti, 15-35% proteina i do 40% ugljikohidrata.

Ketogena prehrana nema mnogo restrikcija, osim onih koji se temelje na „zabrani“ odnosno eliminaciji namirnica koje sadrže ugljikohidrate. Dok se u ketogenom konceptu prehrane mogu naći namirnice poput vrhnja, maslaca, sira, u većini varijacija paleo prehrane mliječni su proizvodi, iako masni, nedozvoljeni. Za njih se, prema načelima te prehrane, smatra da imaju proupalno i autoimuno djelovanje.

Izbor je na kraju na svakom sportašu i sportašu pojedincu koji nije u trenažnom procesu, no valja znati kako s naglom promjenom prehrane ne valja eksperimentirati, naročito ne kod osoba s određenim dijagnozama (dijabetes, bubrežne i jetrene bolesti), i stanjima (trudnoća, dojenje).

Za ostale, ovaj tekst trebao bi doprinijeti boljem razumijevanju razlika između ova dva, naoko vrlo slična koncepta prehrane.

Update1 u svojoj ponudi ima proizvode namijenjene osobama koje slijede načela paleo prehrane. Cjelokupnu ponudu paleo proizvoda pogledajte na službenoj stranici brenda Update1. 

Objavljeno 29.03.2016.