Užurbani način života kojim danas ljudi žive, uz konstantno "bombardiranje" živčanog sustava najrazličitijim mogućim podražajima uzrokuje stalno povišenu razinu stresa i raspršenost pažnje na tisuće dijelova. Takav način života, neprestano u "petoj brzini", neodrživ je i prije ili kasnije dolazi do problema koji se kreću u rasponu od onih najblažih poput slabljenja imuniteta i veće podložnosti prehladama, pa sve do onih težih u obliku različitih psihosomatskih bolesti.

Ukoliko se neki od težih oblika problema javi svakako treba potražiti pomoć stručnjaka, no puno toga svatko može poduzeti sam u svrhu prevencije. Mnogi danas prepoznaju vrijednost meditacije kao pomoći u lakšem nošenju sa užurbanom i stresnom svakodnevicom. Postoji sve više i znanstveno potkrijepljenih učinaka meditacije.

S druge strane, nažalost, ima i onih koji meditaciju mistificiraju i vezuju je uz religiju te je zbog toga odbijaju i propuštaju priliku iskoristiti sve dobrobiti ove jednostavne, a vrlo učinkovite tehnike. U nastavku zato objašnjavamo što je uopće meditacija i dajemo primjere nekih jednostavnih vježbi koje svatko može koristiti.

Što je meditacija?

U tradicionalnoj, klasičnoj yogi meditacija ili dhyana se smatra krunom jogijske prakse, do koje se dolazi upornim i predanim vježbanjem, a koja svoj vrhunac postiže u stanju potpune sabranosti ili tzv. samadhiju.

Budistička meditacija, bhavana (njegovanje, razvijanje), podrazumijeva jednostavno oplemenjivanje ili razvijanje uma. To se postiže pročišćavanjem uma od smetnji kakve su primjerice mržnja, zlovolja, lijenost, brige i slično te jačanjem uma razvijanjem kvaliteta kao što su primjerice koncentracija, smirenost, svjesnost, povjerenje, radost, energičnost. Takva mentalna „bistrina“ može dovesti um do stanja mudrosti koje mu omogućuje što objektivniji pogled na svijet, da vidi stvari onakvima kakve one doista jesu, odnosno da vidi „krajnju“ istinu (tzv. nirvana).

Bez obzira na takva tradicionalna shvaćanja meditacije, danas se tim pojmom obuhvaća cijeli niz tehnika usmjeravanja pažnje i svjesnosti, a kojima je cilj ili za posljedicu imaju smanjenje stresa i opuštanje te stvaranje prvenstveno mentalnog zdravlja, ravnoteže i smirenosti. Može se reći da je meditacija tehnika ili vježba, ali i stanje do kojeg ta tehnika može dovesti.

Kako se pripremiti i u kojem položaju meditirati?

Meditacija se u yogi obično izvodi u sjedećem položaju, uspravne kralježnice i zatvorenih očiju, najčešće je to neki oblik položaja lotosa (sjedeći položaj s prekriženim nogama), no jedino što je bitno jest da je položaj ugodan i udoban, odnosno da ga se može održavati bez osjećaja tjelesne neugode ili boli te da su leđa uspravna, ali ne ukočena.

Prema tome, položaj za meditaciju može biti sjedeći položaj prekriženih nogu, ali isto tako meditirati se može u sjedećem položaju na petama ili na stolici, moguće je sjesti ispruženih nogu s leđima naslonjenima na zid, a pored svega toga meditacija uopće ne mora biti sjedeći, nepomičan položaj, već ju je moguće prakticirati i u kretanju, primjerice u hodu.

Mogućnosti je zaista mnogo, bitno je da svatko nađe ono što će njemu ili njoj biti najugodnije i najjednostavnije s obzirom na fizičke mogućnosti te osobnost, odnosno karakter. Ukoliko je netko osoba koja ne može dugo biti na miru, nepomičan i zatvorenih očiju, za takvu će osobu biti puno korisnije prakticirati meditaciju u hodu pa s vremenom kako napreduje, možda dođe i do mirnog sjedećeg položaja.

Vrlo je korisno kao pripremu za meditaciju napraviti nekoliko tjelesnih vježbi yoge, asana, kako bi se tijelo razgibalo i pripremilo za sjedenje, te vježbu disanja (pranayama) kao uvod u meditaciju kojom se pažnja postepeno usmjerava samo na jednu točku fokusa – dah.

Što se tiče asana, to ne mora biti ništa ekstravagantno; izvođenje jednostavnog položaja mačke (ili cat-cow položaja) može biti dostatno da  bi se razgibala kralježnica i leđa pripremila za sjedenje. Jednako tako, niti pranayama ne treba biti neka komplicirana i zahtjevna tehnika, već i najjednostavnija tehnika dubokog grlenog disanja – ujjayi dah bit će odlična priprema i uvod u meditaciju.

Najjednostavnije vježbe meditacije

Kao pomoć pri fokusiranju pažnje u meditaciji se može koristiti bilo što; najčešće je to dah, no moguće je i pažnju usmjeriti na neki dio tijela – primjerice kretanje trbuha prilikom disanja, na točku između obrva ili na zvukove iz okoline.

Postoje i posebne tehnike meditacije koje kombiniraju faze fokusiranja pažnje na određeni objekt otvorenih očiju, kao što je plamen svijeće te zatim faze fokusiranja na taj isti objekt zatvorenih očiju. Objekt meditacije je nebitan, bitno je da taj objekt osobi omogući i olakša sabiranje pažnje na jednu točku sve dok postepeno i ta točka fokusa ne iščezne.

U početku će vjerojatno biti teško održati pažnju neko duže vrijeme, no s vremenom i redovitim vježbanjem puno će lakše biti usmjeriti pažnju, a zatim je i održavati neko vrijeme.

1. Sabranost pažnje ili koncentracija na dah

Cijeli dan i cijelu noć dišemo, a da toga praktički nismo ni svjesni. Ovom tehnikom upravo želimo osvijestiti i usmjeriti pažnju na taj naš pozadinski, a životno važan proces disanja. Dišite normalno, prirodno. Za početak može biti dovoljno probati usmjeriti pažnju na disanje (udah i izdah) tijekom jedne minute.

Možda se čini malo, no u početku sigurno neće biti jednostavno. Vjerojatno će vam se uplitati razne misli ili emocije. Samo ih promotrite i otpustite bez analiziranja ili kritiziranja. Kada to više nije problem i kada se savlada treba produžiti vrijeme – to povećanje može biti za 30 sekundi (pa čak i manje) ili za cijelu minutu. S vremenom se dodaje minuta po minuta, a koliko će tko meditirati na ovaj način ovisi isključivo o vremenu koje želite tome posvetiti ili koje imate na raspolaganju.

Deset do dvadeset minuta dnevno većini će ljudi biti sasvim dovoljno. Postupno s napredovanjem tehnike možete doživjeti trenutke u kojima će vaš um bit potpuno koncentriran na disanje, gdje nećete više čuti ni zvukove oko sebe, osjetiti podlogu na kojoj sjedite ili tjelesne smetnje ili kada vanjski svijet neće postojati za vas u tom trenutku i to će biti ogromno, radosno i mirno iskustvo. Za početak mjereno barem u trenucima.

2. Sabranost pažnje na ono što radimo u sadašnjem trenutku

Ovim oblikom meditacije nastojimo biti svjesni i sabrani, predani i fokusirani na ono što radimo, bilo fizički ili verbalno, bilo u poslovnom ili privatnom životu. Želimo se odvojiti iz modernog „multitaskinga“ i u potpunosti posvetiti jednom. Ako jedemo, onda u tom trenutku jedemo, ne čitamo paralelno novine, gledamo mobitele ili TV. Mnogi danas kada naizgled rade nešto, zapravo su mislima daleko u prošlosti, u svojim nekim brigama ili problemima ili razmišljanjima o budućnosti.

Zbrkani um je napet um, ne uživa u onom što se događa u trenutku već „razbija glavu“ mnogim drugim stvarima. Pokušajte tijekom dana kada ste to u mogućnosti zaista raditi to što radite, biti tu gdje jeste i u tom trenutku. Na taj način s koncentracijom pažnje na trenutak, postajemo i puno učinkovitiji s onime što radimo, kvalitetnije i brže to napravimo i kvalitetnije živimo. Pa nastojimo da takvih trenutaka bude što više.

Za ovu svjesnost vlastitih aktivnosti ne treba odvajati posebno vrijeme već samo njegovati povremeno osvještavanje trenutnih misli, riječi i djela svakodnevnog života.

Često se s meditacijom povezuju različita „povlačenja“ svećenika ili jogija u osamu, u neku špilju ili na planinu. Dakako, bez svakodnevnih distrakcija meditacija može biti neusporedivo lakše ostvariva, međutim za suvremenog čovjeka meditirati ne znači biti odsječen od života, bježati od svakodnevnih aktivnosti ili izbjegavati život na bilo koji način!

Naprotiv, meditirati se, naročito u suvremenom svijetu treba na vrlo praktičan način te razviti um do te mjere da se svakodnevni izazovi prihvaćaju i provode na staložen, svjestan, bistar, miran i mudar način. Jednom kada se savlada neka tehnika meditacije, uvijek joj se s radošću vraća. Stanje potpune praznine bez misli ili potpunog bivanja i prisutnosti u trenutku s onime što jesmo i onime što radimo ono je što meditacija doista jest. Moglo bi se reći da je meditacija budno spavanje!

Objavljeno 15.12.2023.