Za neke osobe se kaže da je "sportski tip", dok se neke naziva "anti-sportskima". Što to točno podrazumijeva? "Sportski tip" je osoba za koju ćemo reći da je spretna u sportovima kojima se bavi, ima dobre sportske rezultate, uživa u sportovima, oblači se sportski, pa čak i da ima - sportski gen!

Da zaista postoji "sportski gen" on bi zaista u nekih ljudi određivao njihovu ljubav prema sportu i treningu, do te mjere da se od treninga nikada ne odustaje te da uvijek iz sebe uspješno izvlače motivaciju za jači trening, dodatno ponavljanje i malo veću težinu.

Istovremeno, oni bez ovoga "gena" zaziru od bilo kakve sportske aktivnosti, a kada se i natjeraju, prvenstveno zbog zdravlja, krenuti na neki trening, samo traže izgovore za preskočiti sat ili odustati.

Postoji li "sportski gen"?

Zaista, jesu li neki ljudi rođeni s ljubavlju prema treningu?

Studija čiji su rezultati objavljeni u The Journal of Physiology provedena je na testnim miševima. Znanstvenici su parili miševe koji su pokazali bolje rezultate u trčanju u kotaču, a koje su za potrebe studije nazvali "Spartancima". Istovremeno, miševe koji su pokazali lošije rezultate u trčanju u kotaču su parili sa sličnim miševima, te su ovu skupinu nazvali "Drugima". Kakva je bila nova generacija miševa dobivena ovakvim parenjem?

• Potomci roditelja "Spartanaca" su imali ovaj rezultat: pretrčali su preko 33 kilometra u kotaču u periodu od 6 dana!
• Potomci roditelja "Drugih" su imali ovaj rezultat: pretrčali su preko 3 kilometra u kotaču u periodu od 6 dana!

Također, "Spartancima" je jednostavno dana mogućnost trčanja u kotaču tako što je kotač stavljen u njihov životni prostor. Istovremeno, "Drugi" su morali biti stavljeni u kotač, da bi počeli trčati.

Dr. Booth koji je vodio navedenu studiju je istakao da rezultati ove studije mogu sugerirati da ljudi imaju gene za motivaciju za vježbanje, ali i gene koji motiviraju na sjedenje pred televizorom. No, istovremeno, ljudi mogu "prekombinirati mozak" kako bi aktivan život postao veći užitak i ugodnija životna aktivnost.

Rezultati studija

Dakle, eventualno postojanje gena koji negativno utječe na nečiju ljubav prema sportu i aktivnosti, ne može biti izgovor za sjedenje pred kaučem. Naime, upravo se treningom ovaj DNA materijal može promijeniti!

Dvije studije provedene na ljudima potvrđuju da geni mogu biti izmijenjeni, uključeni, isključeni i sl. ovisno o signalima koje dobivaju s različitih mjesta u tijelu. Primjerice, genima možemo manipulirati hranom koju jedemo, aktivnostima i drugim životnim navikama.

U prvoj studiji su znanstvenici odabrali ispitanike koji pretežno žive sjedilačkim načinom života te im dali da se počnu baviti redovitom tjelesnom aktivnošću u trajanju od 6 mjeseci. Osim što im se zdravlje značajno poboljšalo, izmijenjeni su im geni u stanicama masnoća. Točnije, više od 17.999 pojedinačnih lokacija na 7.663 odvojenih gena u masnim stanicama je pokazalo promjene u obrascima metilacije (metilacija je proces koji olakšava ili otežava specifičnim genima primanje i odgovaranje na poruke iz tijela). Dakle, trening je ove gene učinio boljima.

U drugoj studiji su promatrali proces metilacije nakon samo JEDNOG treninga. Studija se provela uzimajući uzorak mišića iz noge prije i poslije treninga. Znanstvenici su potvrdili da su se obrasci metilacije DNA izmijenili nakon samo jednog treninga, tako što su neki geni stjecali više metil skupine, a drugi ih gubili. Također, potvrđeno je i da je jači trening imao i jače učinke.

Stoga, ako ste svjesni svih prednosti koje trening ima, ali ipak trening ne volite, savjet je da pregrmite početne poteškoće i krenete s vježbanjem. Trening će vam pomoći da izmijenite dosadašnje obrasce i vježbanje zavolite te vam ono postane ugodno.

Na koji način izmijeniti gene?

Naravno da biste postigli ovo "prekombiniranje" potrebna je odluka, a odluka se donosi u mozgu. Za velike životne promjene (a ovo jest jedna takva) potreban je niz manjih odluka i promjena koje će poput slagalice omogućiti ostvarenje velike. Bitno je znati da imamo mogućnost mijenjati naoko zacrtane osobine.

1. Pronađite nešto u čemu uživate

Fitness je vrlo širok pojam. Nemojte se ograničavati na krivu definiciju da je fitness "30 minuta dizanja utega, 20 minuta kardio treninga i 10 minuta trbušnjaka". Fitness sadrži doslovno desetke različitih vrsta aktivnosti i nema sumnje da svatko može naći nešto što ga veseli: od teretane, funkcionalnih treninga, powerliftinga, pilatesa, aerobica, zumbe, HIIT treninga, trčanja... lista je gotovo beskonačna.

2. Izgradite naviku vježbanja

Znate ono kad vam redoviti vježbači kažu da je to "stil života". Da, to je upravo to. Trening treba postati vaša redovita aktivnost, poput odlaska na posao, pranja zubiju, kuhanja ručka, tuširanja... Tek kad trening počnete doživljavati kao ravnopravan segment vašeg života, a ne obavezu, i vaš odnos prema sebi i aktivnosti će se promijeniti.

Samo počnite! Danas! Promijenite svoj DNA kod, promijenite svoj mozak i postat ćete zdraviji i bolji pojedinac!

Objavljeno 31.10.2015.