Procjenjuje se da u Republici Hrvatskoj 10% ljudi boluje od autoimunih bolesti, uključujući i autoricu ovog članka. Većina su žene i taj postotak je vjerojatno i veći, ali je autoimune bolesti veoma izazovno dijagnozirati.

Prema Američkom udruženju za autoimune bolesti (AARDA), prosječno vrijeme dobivanja dijagnoze je 4,5 godine i tijekom tog razdoblja pacijent je obično bio kod četiri liječnika. Dobivanje točne dijagnoze može se još više zakomplicirati jer se simptomi uključuju i isključuju ovisno o fazi bolesti te variraju od jedne do druge osobe s istom bolesti, navode u Benaroya Research Institute.

Ukoliko nemate autoimunu bolest ili ne znate nekog da boluje od autoimune bolesti evo mali uvod.

Autoimune bolesti

Autoimune bolesti su specifična skupina raznih poremećaja i bolesti koju karakterizira pretjerana aktivnost imunološkog sustava usmjerena protiv vlastitih tkiva. Do sada je opisano preko osamdeset različitih autoimunih bolesti, a svaka od njih ima isti podležeći patogenetski mehanizam – pretjeranu i nekontroliranu aktivnost imunološkog sustava. Drugim riječima, imunološki sustav pojedinca s autoimunom bolešću ”napada” vlastiti organizam jer ga prepoznaje kao nešto strano, naglašavaju iz poliklinike Mazalin.

Koje su najčešće autoimune bolesti? Sistemski eritematozni lupus pogađa cijelo tijelo, Hashimotov tireoiditis i Gravesova bolest su autoimune bolesti štitnjače, reumatoidni artritis je bolest vezivnog tkiva, psorijaza i vitiligo najčešće pogađaju kožu.

Većina ljudi koji pate od autoimune bolesti imaju fazu relapsa i remisije, odnosno aktivne i mirne faze bolesti. U relapsu su svi simptomi bolesti pojačani, odnosno teži za podnijeti dok su za vrijeme remisije simptomi osjetno slabiji te je život ipak malo lakši. Trajanje, početak i kraj te okidači remisije i relapsa ovise o svakom čovjeku zasebno. 

Općeprihvaćena činjenica je da zdrav način života, umjerena tjelovježba, kontrola pojedinih namirnica i smanjenje stresa u životu pozitivno utječe na svaku autoimunu bolest te može produžiti fazu remisije odnosno skratiti fazu relapsa.

Određene namirnice koje znaju zasmetati organizmu koji se bori s autoimunom bolesti su npr. češnjak i alfa alfa klice. Ipak, svaka osoba ima svoje specifične namirnice koje joj ne pašu koje ne moraju biti samo namirnice tradicionalno shvaćene kao “nezdrave” (npr. Fast Food i slično) nego svakodnevni prehrambeni proizvodi – čak i povrće! Npr. Crohnova bolest je bolest probavnog trakta u kojoj ljudi koji boluju od nje znaju i izbjegavati jesti jer se nakon obroka simptomi i bolovi znatno pogoršavaju.

Ipak, kako trenirati s autoimunom bolesti? Trebate li uopće trenirati ako bolujete od autoimune bolesti?

Kakav trening odabrati?

Grupni treninzi, individualni treninzi, yoga, CrossFit, kružni treninzi, trčanje… opcija za trening je danas bezbroj ALI – nije problem u tipu treninga kojeg radite nego u intenzitetu i volumenu tog treninga!

Dakle, ako imate autoimunu bolest, znate nekog tko je ima ili trenirate nekog tko je ima najvažniji savjet koji vam mogu dati kao trenerica CrossFita, pilatesa i yoge, ali i osoba s autoimunom bolesti je – KOMUNIKACIJA!

Nije nam svima lako priznati da nam tijelo radi nečeg ne radi kako bi trebalo ali zadržavati ovu informaciju za sebe od svog trenera ili trenerice je loša odluka. Nakon što ste rekli vašem treneru da bolujete od određene bolesti i opisali simptome (npr. bol u ručnim zglobovima) tek nakon toga krenite trenirati.

“Slušaj svoje tijelo” je poznata stvar u fitnessu, ali ako za ikoga vrijedi, vrijedi za osobu s autoimunom bolesti. Tijelo će vam davati signale ako je trening pretežak ili prenaporan, poslušajte ih.

Remisija

Prvo malo o jednostavnijoj temi. Pravilno doziran trening u remisiji može blagotvorno utjecati na trajanje remisije, odnosno mirne faze bolesti. Bavljenje yogom, pilatesom, funkcionalnim fitnessom i ostalim vidovima vježbanja je dopušteno ukoliko se brzo oporavljate nakon treninga i upale određenog dijela tijela ne traju dugo.

Ipak, ako se iscrpite na treningu više puta za redom dovodite sebe u rizik od faze relapsa bolesti. Ukoliko želite više znati o iscrpljivanju i umoru svoj tijela a ne znate prepoznati signale umora koje vam tijelo šalje dobra investicija je pulsomjer na kojem možete mjeriti HRV tj. varijabilnost srčanog ritma dok ste budni, ali i dok spavate. S tim informacijama ćete lakše odlučiti kada treba uzeti “rest day” kako bi što duže sačuvali fazu remisije.

Relaps

Relaps je definitivno teža faza bolesti s puno jačim simptomima nego li remisija. Okidači za početak relapsa su nekim ljudima s autoimunim bolestima poznati ali postoji veliki broj ljudi koji i dalje ne zna zašto se bolest pogorša u određenom vremenskom razdoblju. Loša prehrana s puno prerađenih ugljikohidrata, manjak vitamina i minerala u prehrani pa sve do lošeg vremena – ovo su sve mogući okidači za početak relapsa.

Često se dogodi da ste uhvatili ritam treniranja u remisiji i na početku relapsa već znate da je s treningom gotovo. Konstantno počinjete ispočetka i često imate osjećaj frustriranosti s treningom.

Kako ovo riješiti?

Prvo, dopustite si osjećaj frustriranosti i nemojte nastaviti s istim tempom treninga ako već osjećate promjene faze bolesti.

Na prve znakove relapsa (pogoršanje simptoma, kakvi god oni bili) pokušajte se odmoriti. Ne idite “glavom kroz zid” nego slušajte signale svog tijela. Ako niste uopće u mogućnosti trenirati što nije rijetkost u osoba s teškim oblikom autoimune bolesti onda odmarajte i pokušajte u svakodnevnu rutinu vratiti istezanja i vježbe disanja.

Ako ipak imate snage i volje za trening, ali vas tijelo i umor u tom sprječavaju, smanjite si intenzitet treninga – smanjite trajanje treninga na 10-15 minuta, smanjite ponavljanja, težinu koju koristite i slično. To je jedini način da zadržite tempo treninga što zna dobro utjecati na trajanje relapsa (ne traje toliko dugo) bez da vam se simptomi pogoršaju do te mjere da stvarno ne možete trenirati.

Zaključak

Da zaključim, postoji između 300 i 400 tisuća ljudi u Hrvatskoj koji boluju od autoimunih bolesti. Niste sami te postoje razne grupe podrške kojima se možete pridružiti ako vam je to potrebno.

Trening je nešto što je većini ljudi pozitivan faktor u borbi s autoimunom bolesti, ali je veoma važno da ne budete heroj. Recite vašim trenerima o simptomima, istražite trenere koji znaju kako isprogramirati trening za specifično vašu situaciju i slušajte signale svog tijela koje možete i provjeriti uz razne uređaje za mjerenje srčanog ritma i sna.

Reference:

1. Diagnosing Autoimmune Disease. Dostupno na: Benaroya Research Institute. Pristupljeno 5. prosinca 2020.
2. Najčešće autoimune bolesti u žena. Dostupno na: Poliklinika Mazalin. Pristupljeno 5. prosinca 2020.

Objavljeno 27.11.2023.