Visok krvni tlak ili hipertenzija je vrlo često stanje koje donosi niz zdravstvenih rizika. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije 1,13 milijardi ljudi u svijetu pati od hipertenzije, a Hrvatska zauzima nepoželjno prvo mjesto s najvećim postotkom odraslih zdravih muškaraca koji pate od visokog krvnog tlaka. Ina nas su na ovoj neslavnoj ljestvici Latvija, Litva, Mađarska i Slovenija.

U Hrvatskoj čak 40% muškaraca ima povišeni krvni tlak. Žene u Hrvatskoj stoje relativno dobro (25%) ali još uvijek smo daleko od najnaprednijih europskih zemalja.

Radi nepostojanja jasnih simptoma, mnogi nisu ni svjesni svoga povišenog tlaka, što dugoročno značajno povećava rizik od razvoja niza bolesti povezanih s ovim stanjem.

U ovom članku ćemo navesti i razriješiti 5 najčešćih mitova koje gotovo svakodnevno čujemo o visokom krvnom tlaku:

Mit 1: Povišen krvni tlak nije opasno stanje

Hipertenzija može biti jako ozbiljno stanje. Bez liječenja, visoki krvni tlak može povećati rizik od niza zdravstvenih problema, uključujući srčani udar, moždani udar, bolesti bubrega, zatajenje srca, anginu, gubitak vida, seksualnu disfunkciju i bolest perifernih arterija.

Hipertenzija izaziva zdravstvenu štetu na više načina. Na primjer, s vremenom povećani arterijski tlak može dovesti do toga da žile postanu manje elastične. Zauzvrat, to smanjuje količinu krvi i kisika koja dolazi do srca, a time oštećuje taj organ.

Visok krvni tlak također može oštetiti osjetljive krvne žile mozga, što povećava rizik od moždanog udara.

Mit 2: Ako imate slučajeve povišenog tlaka u obitelji, ništa ne možete napraviti da ga vi spriječite

Prema istraživanjima, hipertenzija ima genetsku komponentu. Primjerice, autori studije iz 2017. koja je uključivala podatke iz tri generacije sudionika zaključuju: "Hipertenzija s ranim početkom u baka i djedova povećava rizik od hipertenzije kod unuka" (Niiranen i sur.)

Međutim, hipertenzija nije neizbježna, čak ni za one koji su genetski osjetljivi na nju. Često se stanje razvija zbog životnog stila, poput prehrane, na koju geni ne utječu.

Autori studije iz 2018. koji su analizirali genetske podatke, podatke o načinu života i zdravlju 277.005 ljudi zaključuju:

"Pokazalo se da je zdrav način života (uključujući zdravu prehranu, ograničenu konzumaciju alkohola, nisko izlučivanje natrija u mokraću, nizak indeks tjelesne mase [BMI] i povećanu tjelesnu aktivnost) povezan s nižim krvnim tlakom bez obzira na genetski rizik od povišenog krvnog tlaka." (Pazoki i sur.)

Također su otkrili da je "zdrav način života povezan s manjim rizikom od infarkta miokarda, moždanog udara i složenih kardiovaskularnih bolesti na svim razinama genetskog rizika od visokog krvnog tlaka".

Mit 3: Povišen krvni tlak je neizbježan s godinama

Hipertenzija nije neizbježna i nije normalan dio starenja. Iako je hipertenzija češća među starijim odraslima, povišen krvni tlak javlja se i u sredovječnim i mlađim odraslim osobama.

Hipertenzija pogađa oko 7,5% ljudi u dobi od 18 do 39 godina, 33,2% ljudi u dobi od 40 do 59 godina i 63,1% osoba starijih od 60 godina.

Unatoč ovoj sve većoj prevalenciji s godinama, određene intervencije u načinu života mogu značajno smanjiti rizik od razvoja visokog krvnog tlaka. To uključuje smanjenje unosa soli, redovito vježbanje, prestanak pušenja i zdravu prehranu.

Mit 4: Povišen krvni tlak je izlječiv

Nema lijeka za visok krvni tlak. No, postoje načini kako da stanje držite pod kontrolom te smanjite štetan utjecaj toga stanja na zdravlje:

• Smanjite unos alkohola
• Jedite zdravu uravnoteženu prehranu
• Redovno vježbajte
• Naučite se nositi sa stresom
• Prestanite pušiti
• Održavajte zdravu tjelesnu težinu
• Uzimajte propisane lijekove

Mit 5: Ne koristim sol, pa ne moram brinuti o razini natrija

Svjetska zdravstvena organizacija u svojim preporukama navodi da dnevna konzumacija soli ne bi trebala prelaziti 5 grama, kako bi se održao zdrav krvni tlak. Prema procjenama, 2,5 milijuna smrti godišnje moglo bi se spriječiti ako bi se na globalnoj razini konzumacija soli spustila ispod preporučene vrijednosti!

No, samo izbjegavanje dodavanja soli nije dovoljna strategija u smanjenju unosa ovog začina. Naviknite se čitati deklaracije, iznenadit ćete se kolike količine soli nalazimo u nekim vrlo uobičajenim i svakodnevnom konzumiranim namirnicama.

Prema američkom Centru za prevenciju i kontrolu bolesti čak oko 40% dnevnog unosa soli dolazi iz sljedećih 10 namirnica:

• kruh
• pizze
• sendviči
• naresci i suhomesnati proizvodi
• juhe
• burritos i tacos
• slane grickalice, poput čipsa, kokica, pereca i krekera
• piletina
• sir
• jaja

Ultraprocesirana hrana posebno je bogata soli. Konzumacija ove hrane - koja uključuje bezalkoholna pića, čokoladu, čips, slatkiše, zaslađene žitarice za doručak i pakirane juhe - također može igrati ulogu i u razvoju drugih zdravstvenih stanja.

Primjerice, jedno istraživanje (Fiolet i sur.) koje je obuhvatilo podatke više od 100 000 ljudi otkrilo je da je porast udjela ultraprocesirane hrane u prehrani od 10% povezan sa značajnim povećanjem od više od 10% rizika od ukupnog karcinoma i raka dojke.

Zaključak

Hipertenzija ili povišen krvni tlak je često i ozbiljno stanje koje može biti cjeloživotno stanje te koje se mora način života i lijekovima držati pod kontrolom kako bi se izbjegle sve štetne posljedice koje njegovo ignoriranje može značiti za zdravlje.

Reference:

1. Niiranen TJ, McCabe EL, Larson MG, Henglin M, Lakdawala NK, Vasan RS, Cheng S. Risk for hypertension crosses generations in the community: a multi-generational cohort study. Eur Heart J. 2017 Aug 1;38(29):2300-2308.
2. Pazoki R, Dehghan A, Evangelou E, Warren H, Gao H, Caulfield M, Elliott P, Tzoulaki I. Genetic Predisposition to High Blood Pressure and Lifestyle Factors: Associations With Midlife Blood Pressure Levels and Cardiovascular Events. Circulation. 2018 Feb 13;137(7):653-661.
3. Fiolet T, Srour B, Sellem L, Kesse-Guyot E, Alles B, Méjean C, Deschasaux M, Fassier P, Latino-Martel P, Beslay M, Hercberg S, Lavalette C, Monteiro CA, Julia C, Touvier M. Consumption of ultra-processed foods and cancer risk: results from NutriNet-Santé prospective cohort. BMJ. 2018 Feb 14;360:k322.

Objavljeno 25.04.2021.