Tipični kostur odraslog čovjeka sastoji se od 206 do 350 kostiju ovisno o dobi i anatomskim varijacijama. Tijekom života, ljudske kosti se neprestano mijenjaju, a u ljudskom tijelu razlikujemo dvije vrste kostiju:  plosnate (poput kostiju glave i kralježaka) i duge (poput bedrene kosti i kostiju ruke).

Građom su sve kosti iste: sastoje se od čvršćeg vanjskog dijela koji se uglavnom sastoji od proteina i tvari imena hidroksiapatit. Hidroksiapatit sadrži većinom kalcij i druge minerale; on je spremnik za tjelesni kalcij i odgovoran je za čvrstoću kostiju.

Srž (moždina) u središtu svake kosti je mekša i manje gustoće, a sadrži specijalizirane stanice od kojih nastaju krvne stanice. Krvne žile prolaze kroz kost, a živci ih okružuju.

Među najčešće bolesti kostiju ubrajaju se:

• Osteoporoza
• Pagetova bolest kostiju
• Tumori kostiju
• Rahitis
• Osteomalacija
• Osteoartritis
• Osteomijelitis

Osteoporoza

Osteoporoza je metabolička bolest karakterizirana smanjenom masom i gustoćom koštanog tkiva, te povećanom lomljivošću kostiju. Kao i druge metaboličke bolesti koje izazivaju oštećenja ili promjene oblika, čvrstoće i sastava kostiju, i osteoporoza nastaje zbog poremećaja mineralnog sastava kostiju (kalcij, fosfor i magnezij).

Masa koštanog tkiva se procjenjuje dijagnostičkim postupkom koji se naziva dezintometrija, a koja mjeri gustoću minerala u kostima. Osteoporoza je bolest koja se povezuje s osobama starije dobi u kojih je gustoća minerala u kostima često smanjena.

Pagetova bolest kostiju

Pagetova bolest kostiju je bolest nepoznatog uzroka kod koje se događaju lokalne promjene na kosti u obliku povećane koštane razgradnje na jednom dijelu kosti, dok se na drugom djelu istovremeno stvara nova kost. Oba procesa se događaju istovremeno, a očituju se deformacijom i prijelomom kosti.

Pagetova bolest može zahvatiti bilo koju kost, ali najčešće zahvaća zdjeličnu kost, bedrenu kost (femur), lubanju, goljeničnu kost, kralješke (vertebrae), ključnu kost (clavicula) i nadlaktičnu kost (humerus). Piagetova bolest otkriva se rentgenskim snimakama i laboratorijskim testom za određivanje vrijednosti alkalne fosfataze, enzima značajnog u oblikovanju kosti. Scintigrafija kostiju pokazuje koje su kosti zahvaćene.

Tumori kostiju

Tumor je bolest kod koje dolazi do rasta nenormalnih stanica u kostima. Kao i druga tumorska tkiva, i tumori kostiju mogu biti nekancerogeni (benigni) ili kancerogeni (maligni). Benigni su znatno češći od malignih.

Najčešći simptomi tumora kostiju su bol, izbočina ili tvorba. Također, tumorske tvorevine oslabljuju kost pa često dolazi do prijeloma kostiju uslijed slabih ili nikakvih dodira. Tumor se dijagnosticira rendgenskim snimkama, ali za dijagnozu radi li se o malignim i benignim stanicama potrebna je biopsija (uzimanje uzorka za analizu).

Rahitis

Rahitis je bolest od koje obolijevaju djeca, a  koju karakterizira poremećaj metabolizma kalcija i fosfora. Manifestira se mekoćom i deformitetima kostiju. Do ovog poremećaja može doći uslijed smanjenog unosa kalcija ili poremećaja u apsorpciji kalcija. Najčešće je uzrok smanjenja kalcija, nedostatak vitamina D koji pospješuje apsorpciju kalcija iz crijeva, smanjuje njegovo izlučivanje preko bubrega i regulira razgradnju kosti, kako bi razina kalcija u serumu bila uredna.

Djeca oboljela od rahitisa imaju karakteristične promjene i deformacije na tijelu: povećanu glavu u predjelu čela, oštećenu caklinu zuba i pojačan karijes, zadebljanja na mjestima rebrenih hrskavica na prsima, izbočena leđa i trbuh, poprečno stisnutu zdjelicu, skraćene duge kosti, razdražljivost i mišićnu slabost.

Osteomalacija

Bolest kostiju koja je uzrokom i simptomima jednaka kao rahitis, samo od nje obolijevaju odrasle osobe. Kao i kod rahitisa, uzrok bolesti je nedostatak kalcija i vitamina D što izaziva povećanjem nemineraliziranog djela kosti. Zbog izrazite mekoće kostiju nastaju deformiteti kosti.

Osteoartritis

Osteoartritis (degenaritivni artritis, degenerativna bolest zglobova) je kronična bolest zglobova obilježena degeneracijom zglobne hrskavice i okolne kosti što može uzrokovati bol i ukočenost. Simptomi osteoartritisa su bolni zglobovi, manja pokretljivost u zglobovima te škripanje i pucketanje u zglobovima.

Osteomijelitis

Osteomijelitis je upala kosti s razaranjem, uzrokovana bakterijama, gljivicama ili mikobakterijama. Javlja se lokalizirana bol i osjetljivost s općim simptomima (uz akutni osteomijelitis) ili bez njih (uz kronični oblik). Ova bolest često nastaje preko zaraženih tkiva ili proteza, otvorenih rana ili ispod dubokih dekubitusa.

Dijagnoza se postavlja radiografijom i kulturama. Uznapredovali osteomijelitis može izazvati trombozu lokalnih žila, što dovodi do nekroze kosti i daljnjeg širenja infekcije. Osteomijelitis izaziva bolove u perifernim kostima s vrućicom i klonulošću ili lokaliziranu, refraktorna bolnost kralježnice. Dijagonza se postavlja prema nalazima kompletne krvne slike, SE ili CRP te standardnim radiogramom zahvaćene kosti.

Objavljeno 27.11.2015.