Uloga šake i prstiju nemjerljiva je s obzirom na svoju svakodnevnu praktičnost, stvaralaštvo, emocionalnu i socijalnu funkciju. Od rutinskih radnji ima ulogu u različitim hobijima, sportovima, zanimanjima, izražavanjima emocija te kao sredstvo komunikacije.

Šaka kao cjelina je vrlo kompleksne građe što joj osigurava i omogućava veliku pokretljivost i prilagodljivost. Sastoji se od 29 kostiju i 36 mišića. Rame, nadlaktica, lakat, podlaktica i ručni zglob svojom građom i funkcijom omogućavaju šaci najoptimalniju funkciju u prostoru i komunikaciju s okolinom.

Građa šake

Sastoji se od 29 kostiju

• Kosti pešća – ossa carpi - sastoji se od 8 kostiju poredanih u dva reda
• Kosti zapešća – ossa metacarpi - ima ih pet i svaka kost ima proksimalni kraj ili bazu, središnji dio i distalni dio kojim se veže na kosti prstiju
• Članaka prstiju – phalanges digitorum manus - imamo 5 prstiju (palac - pollex, kažiprst - index, srednji prst – digitus medius, prstenjak – digitus anularis i mali prst – digitus minimus ). Svi prsti osim palca imaju 3 članka – phalanges

Sve zajedno povezano je sa 7 skupina zglobova.

Zglobove prstiju su povezani sa kostima zapešća i međusobno, svaki prst sa svojim proksimalnim, središnjim i distalnim člankom.

Metakarpofalangealni zglobovi (zglobovi kostiju zapešća i proksimalnog članka prstiju – prva falanga prsta) su u položaju ekstenzije kuglasti zglobovi, a u položaju palmarne fleksije kutni zglobovi. Kod njih se može izvoditi fleksija, ekstenzija, radijalna i ulnarna abdukcija, cirkumdukcija pa i djelomična rotacija.

Interfalangealni zglobovi su zglobovi koje čine 3 odnosno 2 članaka (kod palca) prstiju. Proksimalni interfalangealni zglob (PIF) je spoj prve i druge falange, a drugi je distalni interfalangealni zglob (DIF) i spaja drugu i treću falangu prsta. Na treću (distalnu) falangu vežu se tetive mišića ispružača s vanjske strane prsta i tetive mišića pregibača s unutarnje strane. Ti mišići i njihove tetive su odgovorni za fleksiju i ekstenziju (savijanje i opružanje) prstiju jer su to kutni zglobovi.

Stabilnost zglobova i njihovu pokretljivost čine zglobna čahura i ligamenti te mišići, tetivne i vezivne ovojnice mišića. Cijelu šaku pokreće 19 mišića podlaktice i 11 mišića same šake.

Distorzija - značenje

Distorzija nastaje kada zbog djelovanja neke sile zglob ostane u svom anatomski nenormalnom položaju. 

Postoje 3 stupnja distorzija:

• Prvi stupanj karakterizira istegnuće ligamenata. Edem i bol su minimalni ili izostaju, a funkcija je uredna ili minimalno oštećena.
• Drugi stupanj definira djelomičnu rupturu ligamentarnog sustava. Bol je izrazitija, a prisutni su edem i ukočenost zgloba.
• Treći stupanj je najteži oblik kojeg opisuje jaka bol kao posljedica kompletnog prekida pojedinih ligamenata i dolazi do potpunog odvajanja koštanih struktura zglobne čahure, javlja se labavost zgloba.

Nakon ozljede potrebno je smanjiti oteklinu i imobilizirati zglob.

Distorzija prstiju

Ligamentarne ozljede članaka prstiju obično zahvaćaju četvrti i peti prst (prstenjak i mali prst) i uglavnom su prvog i drugog stupnja. Najčešće dolazi do ozljede PIF i DIF zglobova prstiju.

Česta ozljeda DIF se naziva i „čekićasti prst“, a posljedica je udarca u vrh prsta pri čemu dolazi do otkinuća tetive koja omogućava da se ispruži vrh prsta i taj prst ostaje visjeti. Ova ozljeda se najčešće javlja u sportovima s loptom kao što je košarka ili rukomet ili kao posljedica traume, odnosno udarca u vrh prsta. Dolazi do pojave boli i otoka u području vrha prsta i nemoguće ga je potpuno ispružiti.

Ako se ne liječi vrh prsta može trajno ostati visjeti  (tzv. „čekićasti prst“). Liječenje je uglavnom neoperativno, vrh prsta potrebno je u prvoj fazi imobilizirati u opruženom položaju pomoću udlaga ili pomagala. Poželjno je nositi udlagu najmanje 6 tjedana.

Do ozljede PIF zgloba dolazi zbog prekomjernog ispružanja ili savijanja prsta preko granica koje zglob omogućava. Dolazi do pojave boli i otekline u području sredine prsta i primjećuje se deformacija prsta. Ako se ne liječi prst može trajno ostati ispružen u PIF zglobu (tzv. „labuđi vrat“).

Liječenje je također uglavnom neoperativno i rješava se udlagama koje omogućavaju fleksiju (savijanje) prsta, ali ne njegovo savijanje u suprotnu stranu, odnosno preko granica koje zglob omogućava. Udlage je potrebno nositi 3 do 4 tjedna a nakon toga provesti program rehabilitacije te još neko vrijeme bandažirati prst pri sportskim aktivnostima koje uključuju pokrete šake i prstiju.

Potrebno je provoditi vježbe istezanja i mobilizacije zglobova i ligamenata članaka prstiju te jačanje mišića koji se nalaze u području šake.

Primjer potpomognutog istezanja članaka prstiju

Vježbe istezanja za puni opseg pokreta

Vježbe jačanja za puni opseg pokreta

Vježbe jačanja s lopticom

Objavljeno 07.06.2016.