Primarna funkcija gornjih ekstremiteta obavlja se različitim pokretima iz šaka te postavljanje šaka u različite položaje.  Jedan od čestih sindroma koji remeti normalno funkcioniranje šake je sindrom karpalnog tunela (SKT) ili sindrom karpalnog kanala. SKT je najčešća kompresijska neuropatija, a češće pogađa žene u dobi od 40 do 60 godina.

Anatomski prikaz sindroma karpalnog tunela

Karpalni tunel je uski prolaz uklopljen između ligamenata i kosti u području donjeg dijela podlaktice, odnosno u području zgloba šake kroz koji prolazi živac medianus. SKT nastaje prilikom kompresije na živac medianus u području zgloba šake.

Zadaća živca medianusa je inervacija dlana u području palca, kažiprsta i srednjeg prsta kao što je prikazano na fotografiji broj 2.

Senzorna inervacija živca medianusa na šaci

Prepoznavanje i dijagnostika u ranoj fazi će dati bolje rezultate nakon liječenja, odnosno doći će do manjeg oštećenja živca, kraćeg perioda boli te će se izbjeći nepovoljne društveno – ekonomske posljedice. Oblici liječenja koji se koriste su fizikalna terapija, kineziterapija i operativni zahvat. Fizikalna terapijom i kineziterapijom se liječe lakši oblici SKT, dok se kronična stanja liječe operativnim zahvatom.

Predisponirajući faktori za nastanak SKT:

1. Dugotrajni ponavljajući pokreti u ručnom zglobu (vozači, vrtlari, ličioci..)
2. Dugotrajan rad za računalom u neergonomskim položajima
3. Određena medicinska stanja (degenerativne promjene na zglobovima, trauma ručnog zgloba, različite malformacije u području ručnog zgloba, trudnoća, laktacija, dijabetes…)

Simptomi:

• Smetnje senzibilnosti su najčešći simptomi u području šake (fotografija 2) – 80% slučajeva
• Djelomičan do potpuni gubitka osjeta u inervacijskom području živca
• Trnci, pečenje i mravci koji se iz inervacijskog područja mogu širiti u dlan i prste te lakat i rame
• Bol pri spavanju
• Ponekad se javlja oteklina šake i prstiju
• Kod kroničnih slučajeva javljaju se motoričke smetnje; nesigurnost pokreta, otežano hvatanje prstima i placem

Dijagnostika:

• Tinelov, Phalenov, Bilićev, Touriniquet testovi
• Elektroneurofiziološka dijagnostika (EMNG) – 61 do 90% točnosti

Liječenje

1. Neoperativno liječenje

Obuhvaća fizikalnu terapiju, imobilizaciju zgloba, primjenu nesteroidnih protuupalnih injekcija.

Ono što možete učiniti sami je:

1. Organizirati odgovarajuća ergonomska rješenja na radnom mjestu; položaj i dobro odabrana stolica, položaj tipkovnice, ergonomski miš…

2. Radite češće stanke za vrijeme radnog vremena

3. Izvodite vježbe koje će spriječiti pojavu SKT

Vježba 1 – „Paukova mreža“

Ovom vježbom istežete palmarne fascije, strukture karpalnog tunela i živac medianus.

Vježba 2 – Protresite za cirkulaciju

Ovaj pokret bilo bi dobro izvoditi svaka 2 sata, da bi potaknuli cirkulaciju i opustili fleksore šake.

Vježba 3 – Istezanje mišića

Istežite 3 do 4 puta na dan na svakoj ruci

Vježba 4 – Jačanje mišića stiskanjem loptice s 4 prsta

Vježba 5 – Jačanje mišića stiskanjem loptice s palcem i kažiprstom

Vježba 6 – Vježba istezanja i jačanja

4. Kod lakših oblika kompresije živca, pri pojavi utrnulosti i parestezije u inervacijskom području može pomoći istezanje, ali djelovanjem na cjelokupno područje kojim prolazi problematični živac.

Istezanje usmjereno za probleme u području palca i drugog prsta (kažiprsta)

Pružite prste i istegnite ih, flektirajte ruku u ručnom zglobu, izvedite vanjsku rotaciju, istegnite vrat i podižite ruku prema gore. Osjetit ćete istezanje u području palca i drugog prsta. Zadržite oko 15 sekundi.

Izvedite sve kao u prethodnoj vježbi, uz podizanje ramena. Takvim načinom dobivate dinamičko istezanje.

Radi se o dinamičkom istezanju inervacijskog područja palca i drugog prsta što se postiže grčenjem i pružanjem lakta.

Istezanje usmjereno za probleme u području drugog i srednjeg prsta.

Pružite prste, flektirajte ruku u ručnom zglobu, pogrčite ruku, podignite je do visine ramena, otvorite prsa i istegnite vrat. Okrečite ruku u ručnom zglobu lijevo desno da biste istegnuli željeno područje.

2. Operativno liječenje

Operativnom zahvatu se pristupa kada neoperativni način liječenja ne daje željene rezultate ili je procijenjeno da je operativni zahvat jedino rješenje. Postoje dvije vrste operativnog zahvata; metoda otvorenog polja i ednoskopska metoda. I jedna i druga metoda daje podjednako dobre rezultate u 95% slučajeva. Uklanja se mehanička kompresija živca u karpalnom tunelu, te se presijecanjem karpalnog ligamenta povećava taj prostor. Uz odgovarajuću rehabilitaciju stisak šake i prstiju vraća se u razdoblju do 3 mjeseca, parestezija i utrnulost prestaju do 6 mjeseci nakon operacije, dok potpuni oporavak elektroneurofizioloških parametara traje 4 do 10 mjeseci.

Objavljeno 17.12.2021.