Giht je bolan oblik artritisa (upale zglobova) koji se javlja kada visoke razine mokraćne kiseline u krvi uzrokuju stvaranje kristala i njihovo akumuliranje se u zglobovima i oko njih.

Mokraćna kiselina nastaje kada tijelo razgrađuje kemikaliju purin. Purin se prirodno pojavljuje u vašem tijelu, ali se također nalazi i u određenoj hrani. Mokraćna kiselina se uklanja iz tijela urinom.

U slučajevima kada tijelo pojačano proizvodi mokraćnu kiselinu ili bubrezi ne uspijevaju eliminirati dovoljnu količinu ove kiseline, njezine razine u krvi se povećavaju. Stanje povećanih razina mokraćne kiseline u krvi naziva se hiperuricemija, a u slučaju kada se od viška kiseline počnu stvarati kristali to stanje se naziva giht.

Tko obolijeva od gihta?

Od gihta mogu oboljeti doslovno svi, no najkritičnija skupina su muškarci u starosti 40-50 godina. Također, muškarci čak 20 puta češće obolijevaju od ove bolesti od žena, ali broj žena oboljelih od gihta se povećava s menopauzom.

Simptomi gihta

Najčešći simptomi gihta uključuju napade jake boli, osjetljivost, toplinu, crvenilo i oticanje zglobova. Najčešće se giht javlja na zglobu palca na nozi, no moguć je razvoj gihta i na drugim zglobovima: koljenu, zglobu stopala, zglobu šake, laktu i sl.

Kristalne naslage mokraćne kiseline javljaju se kao kvrge pod kožom oko zglobova, a mogu se stvarati i u bubrezima te oblikovati bubrežne kamence.

Dijagnostika i liječenje gihta

U slučaju sumnje da je osoba oboljela od gihta, liječnik uzima anamnezu i provodi pregled. Osim toga, radi se testiranje uzorka urina i test na hiperuricemiju. Za konačnu potvrdu gihta potreban je test uzorka zglobne (sinovijalne) tekućine iz pogođenog zgloba.

Izlječenje gihta nije moguće, ali je moguća njegova kontrola. Liječnici najčešće propisuju nesteroidne antiupalne lijekove koji smanjuju upalne procese na zahvaćenim zgibovima i bolove.

Osim toga, savjetuju se i promjene u prehrani oboljelih osoba o čemu ćemo detaljnije govoriti u sljedećem poglavlju.

Uz redovne kontrole i pridržavanje uputama liječnika vezano uz lijekove i promjene u prehrani, osobe oboljele od gihta mogu voditi normalan i kvalitetan život.

Prehrana za osobe oboljele od gihta

Dijeta za osobe oboljele od gihta može pomoći u smanjenju razine mokraćne kiseline u krvi. No, valja imati na umu da giht nije bolest koja se može izliječiti samo promjenom u prehrani i provedbom dijete. Ali ova dijeta može smanjiti rizik od ponavljajućih napada gihta i usporiti napredovanje oštećenja zglobova.

Osobe s dijagnosticiranim gihtom koje slijede dijetu općenito još uvijek trebaju lijekove za kontrolu boli i snižavanje povišenih razina mokraćne kiseline u krvi.

Dijeta za oboljele od gihta doprinosi na tri razine:

• Omogućava postizanje zdrave tjelesne težine i stjecanje zdravih prehrambenih navika
• Potiče izbjegavanje nekih namirnica koje sadrže purin
• Uključuje namirnice koje pomažu u kontroli razina mokraćne kiseline u krvi

Generalna načela dijete za oboljele od gihta uključuje neke općepoznate savjete:

• Regulacija tjelesne težine. Pretjerana tjelesna težina povećava rizik od razvoja gihta, a gubitak viška smanjuje taj rizik. Studije potvrđuju da regulacija tjelesne težine, čak i bez posebno dizajnirane prehrane, snižava razine mokraćne kiseline i smanjuje broj napada gihta kod oboljelih. Osim toga, smanjenje težine smanjuje i pritisak na zglobovima.
• Kompleksni ugljikohidrati. U prehranu uključite voće, povrće i punozrnate žitarice koje vas opskrbljuju kompleksnih ugljikohidratima. Izbjegavajte namirnice i pića koja sadrže visokofruktozni kukuruzni sirup, te ograničite unos prirodno slatkih voćnih sokova.
• Pazite da ste uvijek dovoljno hidrirani i redovno unosite vodu u organizam.
• Masnoće. Iz prehrane smanjite ili izbacite zasićene masne kiseline iz crvenog mesa, masne peradi ili visokomasnih mliječnih proizvoda.

Preporuke oko specifičnih namirnica uključuju:

• Životinjski organi i žlijezde. Izbjegavajte namirnice kao što su jetra, bubrezi ili brizle koji imaju visoku razinu purina i pridonose visokim razinama mokraćne kiseline u krvi.
• Crveno meso. Ograničite porcije govedine, janjetine i svinjetine.
• Morski plodovi. Neke vrste morskih plodova, kao što su srdele, školjke, sardine i tuna, imaju veći udio purina nego druge vrste. Ali ukupne zdravstvene prednosti konzumacije ribe mogu nadvladati rizike za osobe s gihtom. Umjereno velike porcije ribe mogu biti dio dijete za giht.
• Povrće s visokim razinama purina. Studije su pokazale da povrće s visokim udjelom purina, kao što su šparoge i špinat, NE povećavaju rizik od nastanka gihta te NE potiču češće napade gihta.
• Pivo i destilirana alkoholna pića potvrđeno povećavaju rizik od gihta i učestalih napada. Umjerena konzumacija vina ne utječe ne učestalije napade gihta.
• Slatka hrana i pića. Izbjegavajte zaslađene namirnice ili napitke, poput zaslađenih žitarica, pekarskih proizvoda ili slatkiša. Smanjite unos prirodno slatkih voćnih sokova.
• Vitamin C. Ovaj vitamin može pomoći u smanjenju razina mokraćne kiseline. Konzultirajte se s liječnikom i uključite vitamin C u svoj plan prehrane.
• Neke studije potvrđuju da je umjeren unos obične kave povezan sa sniženim rizikom od razvoja gihta. No, kava može biti problematična kod drugih zdravstvenih stanja pa je stoga preporučljivo i oko kave se konzultirati s liječnikom.
• Višnje. Studije su potvrdile da je redovan unos višanja povezan sa smanjenjem učestalosti napada gihta.

Objavljeno 13.10.2018.