Ukoliko ste okruženi ljudima koji paze što jedu, makar povremeno, sigurno ste se susreli i s onima koji su svojim zdravim odabirima, obrocima, deklaracijama i tempiranjem obroka postali opsjednuti. Iako su zdrave prehrambene navike dobrodošle, kada one prerastu u opsesiju i svojevrstan strah od pogreške u odabiru, radi se o poremećaju prehrane, jednakom u kakve spadaju i npr. anoreksija ili bulimija. Ovaj poremećaj se naziva – ortoreksija.

Treba imati na umu da odabir zdravog načina života i briga o prehrambenim navikama i izborima, ne znači da će osoba oboljeti od ortoreksije, baš kao što ni želja za gubitkom viška kilograma nužno ne završava anoreksijom. Ali u ekstremnim situacijama to se događa. Često je ovo slučaj kod osoba koje imaju povijest mentalnih poteškoća ili bolesti, poput depresije ili anksioznosti.

Što je ortoreksija?

Ortoreksija je pojam koji je skovan 1996. godine, a odnosi se na pacijente koji imaju nezdravu opsesiju zdravom prehranom. Izraz ortoreksija dolazi od grčke riječi orthos (ravna, pravilna) i oreksija (apetit). Odlikuje ga patološka opsesija biološki čistom hranom, što dovodi do važnih prehrambenih ograničenja.

Ortoreksični pacijenti isključuju hranu iz svoje prehrane koju smatraju nečistom jer sadrže herbicide, pesticide ili umjetne tvari i brinu se o tehnikama i materijalima koji se koriste u izradi hrane.

Iako potaknuta željom da se postigne optimalno zdravlje, ortoreksija može dovesti do nutritivnih nedostataka, medicinskih komplikacija i loše kvalitete života.

Ortoreksija nije službeno izlistana kao mentalni zdravstveni poremećaj poput anoreksije nervose i bulimije nervose iako među ovim prehrambenim poremećajima nalazimo brojne sličnosti.

Za dijagnosticiranje Ortoreksije Nervose obično se uzimaju u obzir dva kriterija:

1. Osobe koje boluje od Ortoreksije Nervose imaju opsesivni fokus na zdravu prehranu s primjetnim pretjeranim emocionalnim nemirom prema hrani koja se smatra nezdravom ili nečistom.
2. Neki oblik kliničkog poremećaja koji je u direktnoj povezanosti s kompulzivnim ponašanjem i mentalnom preokupacijom zdravom prehranom.

Ortoreksija je opsesija kvalitetom namirnica koje se unose, puno više nego kalorijama ili količinom hrane, što je slučaj s anoreksijom. No, ipak i u slučaju ortoreksije postoje neke namirnice koje se smatra „nečistima“ i koje su potpuno zabranjene.

Simptomi ortoreksije uključuju izbacivanje namirnica koje sadrže:

• Umjetne arome, boje ili konzervanse
• Masti, šećer ili sol
• Pesticide ili genetski modificiranu hranu
• Životinjske ili mliječne proizvode (u nekim slučajevima)
• Bilo koji drugi sastojak koji se smatra nezdravim

Osobe oboljele od ortoreksije pokazuju niz opsesivnih ponašanja povezanih s konzumacijom hrane. Među njima su:

• Opsesivna zabrinutost zbog utjecaja hrane na zdravlje, što podrazumijeva opsesivne misli o hrani i njezinom utjecaju na medicinska stanja, kao što su astma, anksioznost, alergije ili probavni problemi.
• Jako ograničavanje konzumiranih vrsta hrane, pa osobe oboljele od ortoreksije konzumiraju 10 ili manje vrsta namirnica jer samo njih smatraju ispravnima.  
• Izbjegavanje hrane zbog alergija na hranu koje nisu medicinski dijagnosticirane.
• Značajno povećanje potrošnje probiotika, biljnih lijekova i drugih dodataka za koje se smatra da imaju zdrave učinke na tijelo.
• Iracionalna zabrinutost zbog pripreme hrane - u vezi s tehnikama pranja hrane i sterilizacijom pribora.

Nadalje, osobe koje boluju od ortoreksije vrlo često izbjegavaju društvena zbivanja na kojima je uključena i hrana jer im je nepoznato porijeklo namirnica, način pripreme i eventualne skrivene kalorije. Stoga, ortoreksiju vrlo često prati i društvena izolacija pa se radi i o društvenom problemu.

Izbjegavanje jako velikog popisa namirnica može vrlo lako dovesti do malnutricije, nedostataka pojedinih nutrijenata, premalog energetskog unosa u usporedbi s dnevnim energetskim potrebama te može izazvati neželjen gubitak kilograma.

Na kraju, osobe oboljele od ortoreksije često proživljavaju i mnoge emotivne reakcije na hranu, među kojima su:

• Osjećaj zadovoljstva i sreće od čistog i zdravog jela
• Osjećaj krivnje prilikom konzumiranja hrane koja se ne smatra zdravom i čistom
• Pretjerano vrijeme provedeno u razmišljanju o hrani i konzumaciji hrane
• Redovito napredno planiranje obroka; osjećaji krivnje i nezadovoljstva kada se obroci ne planiraju unaprijed
• Kritički stav o drugima osobama koje ne slijede zdrave, čiste prehrambene planove i navike
• Izbjegavanje obroka izvan kuće koja nije samostalno pripremljena pod vlastitim nadzorom
• Izbjegavanje hrane koju su kupili ili pripremili drugi
• Stvaranje distance prema prijateljima i obitelji koji ne dijele iste stavove o hrani
• Depresija
• Anksioznost
• Promjene raspoloženja
• Socijalna izolacija

Opasnosti od ortoreksije

Kako je navedeno na početku teksta, neki počinju zdravije jesti da bi bili zdraviji i dugoročno pridonijeli vlastitom zdravlju, no u slučaju ortoreksije odabir zdravih namirnica je obično maska i prikrivanje želje da se bude mršaviji, ima osjećaj kontrole nad vlastitim životom, poboljša samopouzdanje ili uživa u osjećaju samokontrole u provođenju tako restriktivnog pristupa prehrani.

Često ortoreksiju prati i osjećaj nadmoći nad drugima zbog vlastite umišljene veće vrijednosti radi postojanja kontrole nad namirnicama koje se jedu.

Opsjednutost hranom kod oboljelih od ortoreksije utječe na njihov cjelokupni proces razmišljanja. Hrana je ono što kontrolira njih i njihove živote. Pažljivo čitanje etiketa, planiranje svih obroka i međuobroka, nemogućnost odstupanja od postojećeg plana i priprema obroka postaju potpuna opsesija i jedina dnevna aktivnost kojoj se posvećuju dok sve ostalo zapostavljaju.  

U teškim slučajevima, ništa nije važnije od kvalitete hrane. Ni posao, ni odnosi ni bilo kakvi znakovi tijela da nešto nije u redu. Baš kao i kod anoreksije ili bulimije, i kod ortoreksije su oboljeli potpuno obuzeti samo razmišljanjem o hrani.

Kako se liječi ortoreksija?

Liječenje ortoreksije uključuje niz različitih metoda, a najčešće su one koje uključuju razgovore s psihijatrom, sudjelovanje u grupnim terapijama i grupama podrške te različita psihološka savjetovanja o hrani i namirnicama. Psihoterapija i dijalektična bihevioralna terapija su dvije najčešće vrste terapije koje se koriste u liječenju ovog prehrambenog poremećaja.

Također, često se oboljelima propisuju lijekovi protiv depresije i anksioznosti te im se osmišljava prehrambeni plan kojeg se moraju držati te koji ponovo vraćaju na jelovnik, korak po korak, namirnice koje su tijekom bolesti bile izbačene i smatrane nepoželjnima.

Liječenje ortoreksije je dugotrajno i polagano i oboljelome je potrebna podrška i razumijevanje okoline te puno strpljenja i razumijevanja.

Zaključak

Glad je biološka potreba jer je organizmu potrebna energija za normalno funkcioniranje i preživljavanje. Bez obzira koliko ste aktivni, hrana je uvijek potrebna.

Odabir namirnica i zdrave prehrambene navike je dobrodošla životna navika i stil života koji omogućava osobi da ih hrane crpi najbolje i tijelo hrani namirnicama koje mu maksimaliziraju energetske razine, a minimalno štete nekim lošim sastojcima.

No, zdrave prehrambene navike zahtijevaju i pronalazak svog osobnog prehrambenog stila, fleksibilnost u odabiru namirnica i rasporedu obroka te prepoznavanje znakova tijela u slučajevima pojedinih nedostataka u organizmu.

Zdrav odnos prema hrani je i zdrav odnos prema zdravlju i organizmu općenito, a niti jedna vrsta pretjerivanja, pa tako ni u zdravim odabirima, nije zdrava i dugoročno donosi značajnu štetu, kako na zdravstvenoj, tako i na psihološkoj, emocionalnoj i socijalnoj razini.

Reference:

1. Catalina Zamora, ML. i sur. Orthorexia nervosa. A new eating behavior disorder? Actas Esp Psiquiatr. 2005 Jan-Feb;33(1):66-8
2. Koven, NS. Abry, AW. The clinical basis of orthorexia nervosa: emerging perspectives. Neuropsychiatr Dis Treat. 2015 Feb 18;11:385-94.

Objavljeno 12.03.2019.