Sindrom nemirnih nogu (Restless legs syndrome, RLS) stanje je koje uzrokuje nekontrolirani nagon za pomicanjem nogu, obično zbog neugodnih osjećaja u nogama. To se obično događa u večernjim ili noćnim satima kada sjedite ili ležite. Kretanje privremeno olakšava neugodan osjećaj.

Sindrom nemirnih nogu, poznat i kao Willis-Ekbomova bolest, može započeti u bilo kojoj dobi i općenito se pogoršava s godinama. Ova bolest može poremetiti san, što ometa svakodnevne aktivnosti, radi nedovoljno odmora.

RLS je klasificiran kao poremećaj spavanja jer se simptomi izazivaju mirovanjem i pokušajem spavanja te kao poremećaj kretanja, jer su oboljeli prisiljeni micati nogama kako bi ublažili simptome. Međutim, najbolje ga je okarakterizirati kao neurološki osjetni poremećaj sa simptomima koji se proizvode iz samog mozga.

Jednostavni koraci za samopomoć i promjene načina života mogu pomoći u ublažavanju simptoma. Lijekovi također pomažu mnogim ljudima s RLS-om, o čemu ćemo govoriti na kraju članka.

Simptomi RLS-a

Najsnažniji simptom sindroma nemirnih nogu je potreba za stalnim pokretima nogu, od cupkanja, do hodanja ili bilo kakvih drugih kretanja. Uz ovaj, drugi najčešći simptomi RLS-a su:

• Senzacije koje započinju nakon odmora. Osjećaj obično započinje nakon što duže vrijeme ležite ili sjedite, primjerice u automobilu, avionu ili kinu.
• S pokretima se simptomi smanjuju. Osjećaj RLS-a smanjuje se s pokretima, poput istezanja, zamahivanja nogama, cupkanja ili hodanja.
• Pogoršanje simptoma navečer. Simptomi se javljaju uglavnom noću.
• Osoba tijekom noći doživljava trzaje nogama. RLS može biti povezan s drugim, češćim stanjem koje se naziva periodično kretanje udova tijekom sna, zbog čega vam se noge trzaju i udaraju, moguće tijekom cijele noći, dok spavate.

Ljudi simptome RLS-a obično opisuju kao nenormalne, neugodne osjećaje u nogama ili stopalima. Obično se događaju s obje strane tijela, a u rijetkim slučajevima ove senzacije se osjećaju i u rukama.

Osjećaji, koji se uglavnom javljaju u rukama, a ne na koži, opisani su kao: bolovi, lupanje, svrbež, struja, grebanje i slično, ponekad je oboljelima senzacije teško objasniti. Osobe s RLS-om obično to stanje ne opisuju kao grč mišića ili utrnulost. Oni, međutim, dosljedno opisuju želju za pomicanjem nogu, čime se olakšavaju simptomi.

Također, uobičajeno je da simptomi variraju u težini. Ponekad simptomi nestanu na određeno vrijeme, a zatim se vrate.

Kad je potrebno posjetiti liječnika?

Osobe s RLS-om često radi svoga stanja ne traže pomoć liječnika jer misle da se radi o nekom prolaznom stanju. No, budući da RLS  utječe na kvalitetu sna, a potom posljedično i na normalno svakodnevno funkcioniranje, kod pojave simptoma, svakako je dobro posjetiti liječnika.

Koji su mogući uzroci RLS-a?

Iako nema jasne znanstvene potvrde što uzrokuje sindrom nemirnih nogu, znanstvenici ovo stanje povezuju s neravnotežom dopamina u mozgu, a koji šalje poruke o kontroli mišićnih pokreta.

U slučajevima kad osobe obole od RLS-a u ranijoj životnoj dobi (mlađi od 40) često se radi o naslijeđenom stanju.

Također, trudnoća ili hormonalne promjene mogu pogoršati snakove i simptome RLS-a, no oni se povlače ili umiruju nakon trudnoće ili s povratom hormonalne ravnoteže.

Faktori rizika

Sindrom nemirnih nogu može se razviti u svih dobnih skupina, no nešto je češći kod žena i kod starijih osoba. Iako RLS često nije povezan s drugim medicinskim stanjima, u nekim slučajevima prati sljedeće bolesti:

• Periferna neuropatija. Ovo oštećenje živaca na rukama i nogama ponekad je posljedica kroničnih bolesti poput dijabetesa i alkoholizma.
• Nedostatak željeza. Čak i bez anemije, nedostatak željeza može uzrokovati ili pogoršati RLS. Ako u anamnezi imate krvarenja iz želuca ili crijeva, imate jake menstruacije ili ako više puta donirate krv, možda imate manjak željeza.
• Zatajenje bubrega. Ako imate zatajenje bubrega, možda imate i nedostatak željeza, često i anemiju. Kad bubrezi ne funkcioniraju pravilno, zalihe željeza u krvi mogu se smanjiti. Ova i druge promjene u tjelesnoj kemiji mogu uzrokovati ili pogoršati RLS.
• Stanja kralježnične moždine. Lezije na leđnoj moždini kao posljedica oštećenja ili ozljeda povezane su s RLS-om. Nakon anestezije leđne moždine, poput kralježnične blokade, povećava se rizik od razvoja RLS-a.

Kako se tretira sindrom nemirnih nogu?

RLS se liječi primarno smanjenjem simptoma. Kretnje nogu privremeno donose olakšanje stanja, a liječenje gore navedenih faktora rizika također doprinosi smirivanju stanja i smanjenju simptoma.

Tretiranje RLS-a uključuje:

• Životne promjene. Određene promjene načina života i aktivnosti mogu pružiti određeno olakšanje osobama s blagim do umjerenim simptomima RLS-a. Ti koraci uključuju izbjegavanje ili smanjivanje upotrebe alkohola i duhana, održavanje redovitog ritma spavanja, program umjerenog vježbanja i masiranje nogu, kupanje u toploj kupci ili korištenje toplih ili hladnih obloga.
• Podizanje razine željeza. Kod osoba koje uz RLS imaju i sniženu razinu željeza ili anemiju, savjetuje se, uz nadzor liječnika, uzeli jekove ili dodatke prehrani za regulaciju razine željeza u krvi.
• Lijekovi da podizanje razine dopamina. Ovi lijekovi, koji povećavaju učinak dopamina, uglavnom se koriste za liječenje Parkinsonove bolesti. Dokazano je da smanjuju simptome RLS-a kad se uzimaju prije spavanja. Iako su lijekovi povezani s dopaminom učinkoviti u upravljanju simptomima RLS-a, dugotrajna primjena kod mnogih osoba može dovesti do pogoršanja simptoma.
• Benzodiazepini. Ovi lijekovi mogu pomoći pojedincima da mirnije spavaju. Međutim, čak i ako se uzimaju samo prije spavanja, ponekad mogu uzrokovati dnevnu pospanost, smanjiti energiju i utjecati na koncentraciju. Benzodiazepini se obično propisuju za liječenje anksioznosti, grčenja mišića i nesanice. Budući da ti lijekovi u nekim slučajevima mogu izazvati ili pogoršati apneju u snu, oni se ne smiju koristiti kod osoba s ovim stanjem.

RLS je općenito cjeloživotno stanje za koje ne postoji lijek. Međutim, trenutne terapije mogu kontrolirati poremećaj, umanjiti simptome i povećati razdoblja mirnog spavanja. Simptomi se mogu postupno pogoršavati s godinama, premda se pogoršanje može dogoditi i kod osoba koje pate od pridruženi zdravstvenog stanja.

Ukoliko imate neke o d gore navedenih simptoma, svakako savjetujemo da posjetite liječnika koji će vam pomoći u dijagnozi i odrediti terapiju, ukoliko je ona potrebna.

Objavljeno 11.03.2021.