Nakon salmonele, jedno od najčešćih trovanja hranom kod ljudi, uzrokovano je bakterijom stafilokok. Točnije, bakterija se naziva staphylococcus aureus ili zlatni stafilokok.

Ovu bakteriju nalazimo prisutnu u 25% zdravih ljudi i dio je normalne flore čovjeka, a najčešće se nalazi u nosu i na površini kože. Stafilokok može preživjeti neko vrijeme i u vanjskoj sredini, može ga se naći i u zraku u zatvorenim prostorijama, u prašini i u drugim namirnicama.

Osim kod čovjeka, stafilokok se nalazi i kod životinja, najčešće krava. Tako se čovjek može zaraziti već pijenjem mlijeka zaražene krave.

Zlatni stafilokok kod ljudi najčešće uzrokuje upalu grla, nosa i sinusa ili gnojne prištiće na koži, najčešće lica i ruku. U rijetkim slučajevima stafilokok može izazvati pneumoniju (akutno bakterijsko upalno stanje pluća), endokarditis (bakterijska upala srčanih zalistaka) i osteomijelitis (bakterijska upala kostiju). Stoga su kašljanje i kihanje ili dodirivanje hrane inficirane osobe također načini kontaminacije hrane.

Krivac je toksin, a ne bakterija

Stafilokok luči toksin koji truje hranu. Najčešći način da se hrana zarazi ovom bakterijom jest upravo kontakt s kliconošom. Tako osoba koja konzumira zaraženu hranu unosi bakteriju u organizam i zaražava se. Dakle, stafilokokno trovanje hranom nastaje zbog prisustva toksina u hrani, a koji je izlučio mikroorganizam ili je nastao njegovim raspadanjem.

Budući da je otporan na sol, stafilokok se lako razmnožava u slanim prehrambenim proizvodima poput šunke i mesnih prerađevina. Na sobnim temperaturama se ova bakterija ubrzano razmnožava i proizvodi toksin, a na visokim temperaturama se bakterija uništava, ali toksin opstaje. Stoga, držanje hrane izvan hladnjaka, na sobnim temperaturama potiče razmnožavanje stafilokoka, a zagađena hrana ne pokazuje nikakve promjene pa je opasnost od zaraze velika.

Najveća opasnost od zaraze stafilokokom prijeti od namirnica koje se pripremaju rukama, a ne obrađuju termički. Također, često se osobe zaražavaju stafilokokom koji se nalazi u mljevenom mesu, sendvičima s mesom i slasticama. Osim u mesu, stafilokoki se brzo razmnožavaju u hrani bogatoj ugljikohidratima (mliječni sladoledi, kolači s kremama, pire-krumpir i sl.). Također, jaja su isto često izvor zaraze pa treba paziti na porijeklo jaja koje konzumirate te njihovu starost.

Simptomi trovanja stafilokokom

Nakon trovanja stafilokokom, prvi znakovi trovanja se najčešće javljaju nakon 5-6 sati, ali kod nekih osoba se slabost javlja već nakon 30 minuta. Najčešći simptomi su mučnina, povraćanje, glavobolja, opća slabost, grčevi u trbuhu i proljev. Bolest u većini slučajeva ne traje dulje od 3 dana i oporavak je potpun. Ponekad je trovanje hranom smrtno, kod male djece, starijih osoba i osoba iscrpljenih dugotrajnom bolešću.

Simptomi trovanja stafilokokom su obično vrlo tipični pa liječnik odmah može postaviti dijagnozu. Najčešće obole i drugi ljudi koji su jeli istu hranu pa se poremećaj može svesti na određeni izvor onečišćenja. Da se potvrdi dijagnoza laboratorij mora otkriti stafilokoke u sumnjivoj hrani. Mikroskopski uzorci povraćene mase mogu također pokazati stafilokoke.

Liječenje zaraze stafilokokom

Liječenje zaraženih stafilokokom se sastoji od mirovanja, nadoknade tekućine izgubljene povraćanjem i proljevom te lijekovi protiv bolova po potrebi. Kod osoba koje su dehidrirale od povraćanja i proljeva, može se preporučiti intravenska nadoknada tekućina ili elektrolita, što vrlo brzo donosi poboljšanje općeg stanja. U slučaju trovanja stafilokokom se ne propisuju antibiotici budući da ova vrsta lijekova ne djeluje na toksin.

Prevencija trovanja stafilokokom

• perite ruke osobito, ispod i oko noktiju, sapunom i tekućom vodom prije rada s hranom
• ne pripremajte hranu za sebe ili druge ako imate ranice ili kožne infekcije na rukama
• održavajte radne površine za pripremu hrane čistima
• ukoliko se hrana neće potrošiti unutar 2 sata od pripreme, držite je u hladnjaku

Objavljeno 11.12.2015.