Redovito perite ruke sapunom i toplom vodom, izbjegavajte socijalne kontakte, držite razmak između drugih osoba, ostanite doma, a izlazite iz stana kad je to zaista neophodno… samo su neki od savjeta koje trebamo slijediti kako bismo i sebe i sve oko sebe sačuvali od zaraze.

No, znate li što se u vašem tijelu događa kad ste zaraženi koronavirusom (COVID-19)?

Virusi inficiraju vaše tijelo vežući se i ulazeći u zdrave tjelesne stanice. Jednom kad se nađu unutar stanice, virusi se kopiraju i umnožavaju kroz cijelo ljudsko tijelo.

Koronavirus u ljudski organizam ulazi kroz oči, nos i usta. Potom se ovaj virus proteinima na svojim pipcima veže za receptore na normalnim stanicama, posebno onima u ljudskim plućima. Naime, virusni proteini upadaju u stanice putem ACE2 receptora. Jednom kad je unutra, koronavirus „otima“ vaše zdrave stanice, a neke zdrave stanice i uništava.

Što se događa nakon infekcije?

COVID-19, bolest koju izaziva koronavirus, svoje polazište ima u respiratornom traktu. To je dišni put između usta, nosa, grla i pluća. Na istom se mjestu događa i napad od obične prehlade pa su i neki simptomi slično. No, COVID-19 može postati ozbiljniji od obične prehlade jer je veća vjerojatnost da će dublje doprijeti u dišne putove, uključujući i u pluća. Razlog za taj jest činjenica da donji dišni putevi imaju više ACE2 receptora.

Kad ljudsko tijelo primijeti virus, imunološki sustav izvori protunapad. Jedan znak toga procesa su groznica i kašalj. To je uobičajeni odgovor ljudskog tijela na nešto što se nalazi u dišnim putovima, a što ondje ne bi trebalo biti.

Kod većine zaraženih simptomi se ovdje završavaju te se stanje ne pogoršava. Naime, po nekim procjenama, više od 8 u 10 slučajeva ima blage simptome. No, u nekim slučajevima koronavirus izaziva puno jače simptome te komplikacije, posebno kod osoba s drugim kroničnim bolestima te kompromitiranim imunološkim sustavom.

Simptomi u teškim slučajevima zaraze koronavirusom

Kad infekcija stigne do donjih dišnih puteva, uključujući pluća, kod oboljelih se često javlja otežano disanje. Ovaj smanjen dotok kisika u krvotok može biti temelj ta razvoj niza drugih zdravstvenih problema.

Na primjer, mnoge virusne infekcije mogu uzrokovati upalu pluća. To izaziva oticanje dišnih putova, a pluća se ispunjavaju tekućinom. U najtežim slučajevima ova tekućina u plućima može dovesti do akutnog respiratornog distres sindroma ili ARDS-a, a koji se manifestira kao otežano ili onemogućeno disanje.

Kako se tekućina nakuplja u plućima, manje kisika će biti dopremljeno u krvotok. To dovodi do stanja da krv ne može organe opskrbiti potrebnim količinama kisika za njihov pravilan rad i preživljavanje. Ovo može dovesti do otkazivanja organa poput bubrega, pluća ili jetre.

Neće svatko tko ima COVID-19 imate ove teške simptome i komplikacije te mnogi oboljeli neće trebati ni posebnu liječničku skrb. No u slučaju otežanog disanja i kratkoga daha, svakako je potrebno odmah potražiti pomoć liječnika.

Zaključak

Poslušajte savjete nadležnih tijela i ne izlazite iz kuće, osim u slučaju neophodnoga. Time ne štitite samo sebe već i sve oko vas, među kojima mogu biti i starije ili bolesne osobe za koje bi zaraza koronavirusom mogla biti kobna.

Objavljeno 26.03.2020.