Životi su nam okrenuti naopačke, mnogi od nas gotovo da uopće ne izlazimo iz svojih stanova, što zbog toga da se ne zarazimo, a dijelom i radi brige i solidarnosti prema starijim članovima zajednice, našim roditeljima, bakama i djedovima, ali i susjedima kojima bi zaraza koronavirusom mogla biti smrtonosna.

Nadležna tijela i Stožer civilne zaštite svakodnevno iznose brojeve novozaraženih, a i broj smrtnih slučajeva raste iz dana u dan. No, i dalje među nama postoje oni koji koronavirus smatraju „zavjerom svjetskih sila“ ili izmišljenom bolešću „ništa opasnijom od gripe“. U nastavku teksta vam donosim tri najčešća argumenta koje sam čula te kako znanost odgovara na njih:

1. "Koronavirus je isti kao i gripa, ništa mi neće biti ako se zarazim"

COVID-19 sličan je gripi u načinu na koji se prenosi - respiratornim kapljicama i kontaminiranom površinom. I zato su mnoge preventivne mjere o kojima pričamo jednake gripi. Da biste ostali dobro, izbjegavajte ljude koji su bolesni, perite ruke punih 20 sekundi i izbjegavajte dirati lice (posebno nos, usta i oči). Ako ste bolesni, pokrijte usta i nos kada kišete i kašljete, ostanite kod kuće ako ste bolesni i perite ruke punih 20 sekundi.

No, ova dva virusa se značajno razlikuju u opasnosti koji predstavljaju za ljude.

Za gripu postoji cjepivo, za COVID-19 – NE! Cjepivo protiv gripe štiti sve društvene skupine, uključujući ranjivu populaciju koja je slaba ili ima određene bolesti. Cjepivo čuva od bolesti ili od njezinih komplikacija i težeg razvoja i simptoma. Cjepivo protiv COVID-19 neće biti sigurno još mjesecima, što znači da su svi izloženi i nitko se ne može zaštititi.

Osim cjepiva, gripa ima i razrađen sustav liječenja, dok za COVID-19 to ne postoji. Tretiranje gripe bolest čini lakšom i kraćom, u slučaju zaraze. U slučaju hospitalizacije osobe oboljele od gripe, liječnici i medicinsko osoblje imaju iskustvo i razrađen sustav liječenja. Za COVID-19 nema lijeka i bolest je nova za medicinu.

Većina zaraženih koronavirusom će imati blage ili nikakve simptome, ali oko 20% zaraženih će imati ozbiljne simptome poput kratkoga daha i virusne upale pluća, što može rezultirati i potrebom za respiratorom. Za razliku od koronavirusa, u slučaju gripe manje od 2% oboljelih zahtijeva hospitalizaciju.

2. "Ne trebam brinuti o zarazi koronavirusom jer sam mlad/a i zdrav/a"

Jeste li zaista sigurni da ste zdravi? Po nekim procjenama, čak 60% ljudi u zapadnim zemljama ima neku bolest, a da je mnogi nisu ni svjesni. Osim toga, osjećaj da ste zdravi ne štiti vas od opasnosti koje koronavirus može donijeti. Jedino što se čini da može biti donekle zaštita od koronavirusa jest mladost, ali ne osjećaj mladosti.

Po podacima iz Kine, u toj zemlji odakle se koronavirus počeo širiti, većina pacijenata je bila starija od 30 godina, a skupina s najvišom stopom mortaliteta je ona iznad 70 godina. Prosječna dob oboljelih je nešto ispod 50 godina iz čega se može zaključiti da ova bolest ne pogađa samo starije ljude već od nje obolijevaju sve generacije.

Srećom, 80% oboljelih od COVID-19 ima umjerene simptome, no smrtnost od ove bolesti je dosta visoka. Po nekim procjenama, smrtnost od zaraze koronavirusom je 1-3% dok je smrtnost od gripe 0,1%. dakle, od 100 ljudi zaraženih koronavirusom 2 ljudi će umrijeti, a ako pomislite da to može biti vama netko blizak, tada bolest ipak postaje opasna, zar ne?

3. U mojoj zgradi / ulici / kvartu nema koronavirusa, mogu normalno izlaziti van i ponašati se normalno

Jeste li zaista sigurni da nitko iz vaše blizine nije zaražen? Budući da mnogi zaraženi nemaju nikakve simptome, pa po tome nisu imali ni potrebu testirati se, nemoguće je reći koliki je stvarni broj zaraženih.

Moguće je u sebi nositi virus (period inkubacije) i do 2 tjedna do pojave prvih simptoma, što je i razlog zašto karantena za koronavirus traje 14 dana. U tom periodu osoba može zaraziti ljude s kojima dolazi u kontakt, potpuno nesvjesno i nenamjerno. Upravo ovo je i razlog brzog širenja ovog virusa i gotovo nemogućnosti sprječavanja zaraze.

No, uvedene mjere svakako širenje zaraze mogu usporiti te na taj način i omogućiti zdravstvenom sustavu da se pripremi i može nositi s zaraženima te težim slučajevima. Stoga je na svakome od nas, i osobna i društvena odgovornost da ostanemo kod kuće i slijedimo upute nadležnih tijela.

Ograničavanje kretanja, izbjegavanje bilo kakvih socijalnih kontakata te pojačana briga o osobnoj higijeni najvažnije su smjernice kojih se treba držati kako bismo doprinijeli dobivanju vremena da se sustav može nositi s brojem oboljelih te spašavanju života onih najstarijih i bolesnih.

Objavljeno 28.03.2020.