Jučer je bio najdepresivniji dan u godini, a depresija, anksioznost i tjeskoba česta su stanja i bolesti od kojih mnogi pate. Često vrlo tiho i neopaženo od okoline. Neimaština, manjak perspektive, stres, bolesti, usamljenost… samo su neki od uzroka tjeskobe.

Osim pomoći liječnika ili stručne osobe, donekle sami sebi možemo pomoći u poboljšanju mentalnog zdravlja. Donosimo vam 5 jednostavnih savjeta kojima možemo doprinijeti svojem psihičkom zdravlju.

1. Vježbajte optimizam

Studije pokazuju da je vježbanje optimizma dobro za opće mentalno zdravlje i poboljšanje raspoloženja. Prema nekim studijama, optimisti imaju 35% manji rizik od srčanog i moždanog udara i skloniji su zdravoj prehrani i redovnoj fizičkoj aktivnosti. Osim toga, optimisti imaju jači imunitet te žive duže. Studija koju su proveli Lee i sur. pokazala je da osobe s pozitivnim odnosom prema životu imaju veću šansu doživjeti 85 godina života i više.

Biti optimističan ne znači ignorirati svakodnevni stres, već znači bolje se nositi s njim te se ne okrivljavati radi stresa kojem ste izloženi. U stresnoj situaciji, probajte je iskoristiti kao izazov i privremeno stanje iz kojeg ćete nešto naučiti i napredovati. Optimisti za sebe smatraju da imaju mogućnost utjecaja na sudbinu i stvaranja pozitivnih prilika u životu.

Na kraju, optimizam nije urođena osobina, već je osobina koju je moguće uvježbati pozitivnim razmišljanjem i vizualizacijom. Studija koju su proveli Lyubomirsky i sur. provela je nad ispitanicima metodu izgradnje optimizma koju se smatra najučinkovitijom: ispitanici su u trajanju od 8 tjedana, tjedno barem 15 minuta imali zadatak zamišljati sebe u budućnosti u stanju u kojem su im svi problemi riješeni i ostvareni svi ciljevi. Ispitanici koji su ovo radili bilježe puno pozitivniji stav o životu i veći optimizam u periodu od 6 mjeseci nakon provedbe studije.

2. Krenite volontirati

Studije pokazuju da aktivnosti kojima stavljamo druge ispred sebe i njihove potrebe važnijima od naših ciljeva stimuliraju centre za nagrađivanje u mozgu. Ova vrsta altruizma potiče stanje uzbuđenosti koje se, slično kao uzbuđenje koje se osjeća kod trkača, naziva "helper's high".

Studije potvrđuju da volontiranje pozitivno utječe na mentalno zdravlje, umanjuje stres, pomaže kod depresije, usporava kognitivno propadanje i pomaže živjeti duže i zadovoljnije. Već i sam čin darivanja nekoga (poput primjerice prosjaka) utječe na poboljšano mentalno zdravlje te čak može privremeno smanjiti osjećaj boli.

3. Budite zahvalni

Zahvalnost je emocija o kojoj se mnogo govori u posljednjim desetljećima, a i studije potvrđuju da svijest o vlastitim blagoslovima štiti od anksioznosti i depresije te povećava optimizam.

Jedan od najjednostavnijih načina jačanja zahvalnosti jest vođenje dnevnika: prije nego odete na počinak u dnevnik upišite sva pozitivna iskustva koja ste imali tijekom dana, bez obzira koliko vam se u tom trenu čine mala. Također, zahvalnost se može vježbati  i svakodnevnim osvještavanjem ljudi i situacija koje imate u životu koji vas čine zahvalnima te na koje možete računati.

4. Ojačajte svoje društvene veze

„Ljudi koji su povezaniji s obitelji, prijateljima i društvenom zajednicom su sretniji, mentalno zdraviji i žive duže od onih koji imaju slabije navedene veze“, navodi harvardski psihijatar Robert Waldinger u svom TEDx talku.

Ovaj zaključak temelji se na velikoj Harvard Study of Adult Development koja je trajala 75 godina i u čijim zaključcima stoji: Dobri odnosi čine nas i sretnijima i zdravijima. Autori dodaju da za sreću i zdravlje nije važno imati jako puno odnosa, već kvalitetne odnose koji su topli, sa što manje konflikta, puni podrške, razumijevanja i povjerenja.

5. Pronađite svoju svrhu

Pronalazak vlastite svrhe značajno pozitivno utječe na kvalitetu života te duži, sretniji i ispunjeniji život, navode stručnjaci. „Svrha“ je svijest da smo dio nečega većeg od nas samih, a i ranije spomenuto volontiranje je jedan način pronalaženja svrhe.

„Ako vam je jedini cilj učiniti nešto dobro za sebe, život postaje prestresan i preusamljen i velika je šansa da ćete se osjećati depresivno, tjeskobno i anksiozno. Umjesto toga, u životu pronađite svrhu postojanja u nečemu važnijem i svako djelovanje će vam donositi zadovoljstvo i ispunjenost“, navodi Lord Richard Layard u svojoj knjizi "Happiness: Lessons From a New Science".

Reference:

1. Lee LO, James P, Zevon, Kim ES, Trudel-Fitzgerald C, Spiro A, Grodstein F, Kubzansky LD. Optimism is associated with exceptional longevity in 2 epidemiologic cohorts of men and women. Proceedings of the National Academy of Sciences Sep 2019, 116 (37) 18357-18362.
2. Lyubomirsky S, Dickerhoof R, Boehm JK, Sheldon KM. Becoming happier takes both a will and a proper way: an experimental longitudinal intervention to boost well-being. Emotion. 2011;11(2):391–402.

Objavljeno 21.01.2020.