Joga je, ukratko rečeno, filozofija življenja stara preko 5000 godina. Radi se o cjelovitom sustavu pristupa tijelu, umu i duhu, koji se prakticira kroz tjelovježbu, tehnike disanja, meditaciju, prehranu i općenito duhovni stil života.

Iako se radi o drevnoj istočnjačkoj filozofiji, joga sve više prostora dobiva u zapadnjačkim kulturama, a tome doprinose i mnogi pozitivni učinci koje prakticiranje joge ima na ljudsko zdravlje i opće stanje.

Nedavno su objavljene dvije studije koje potvrđuju da redovno prakticiranje joge poboljšava stanje kod osoba koje pate od atrijske fibrilacije (nepravilan i često ubrzan rad srca, koji obično uzrokuje loš protok krvi po tijelu) te kod nekih psihičkih poremećaja.

Poznat je jogin doprinos fleksibilnosti i snazi mišića corea te smanjenju bolova u leđima, a ima pozitivne učinke i na smanjenje viška kilograma i poboljšanje općeg stanja organizma.

Utjecaj joge na nepravilan srčani ritam

Studija koja je provedena nad osobama koje boluju od atrijske fibrilacije pokazala je da joga ima pozitivne učinke na smanjenje otklona srčanog ritma od normalnog. Obično se pacijentima koji boluju od ovog poremećaja propisuju beta blokatori koji zaustavljaju utjecaj hormona adrenalina na srčani rad. Ovi lijekovi usporavaju srčane otkucaje i smanjuju potrebu srca za kisikom, što znači da srce nema potrebe za radom na punom intenzitetu. Ovi lijekovi se propisuju i pacijentima s visokim krvnim tlakom, no zabilježeni su slučajevi kontraindikacija, poput srčanog i moždanog udara, razvoja dijabetesa tipa 2 i seksualnih disfunkcija.

Provedena studija dokazuje pozitivan utjecaj joge na osobe s ovim srčanim problemima, što bi omogućilo skidanje s terapije beta blokatorima. Sa samo 2 sata prakticiranja joge tjedno, ispitanici su već nakon 3 mjeseca pokazali značajna zdravstvena poboljšanja: odmaci u srčanom ritmu su umanjeni za 50%, prosječan broj otkucaja je smanjen za oko 10%, a ispitanici su istakli i smanjenje anksioznosti i depresije pa je jasno da je joga pozitivno utjecala na ukupnu kvalitetu života ljudi.

Utjecaj joge na mentalno zdravlje

Sveučilište Duke nedavno je objavilo reviziju preko 100 znanstvenih studija koje proučavaju utjecaj joge na mentalno zdravlje pojedinaca. Potvrđeni su učinci joge na smirenje pojedinca, te je potvrđeno poboljšanje fokusa, smirenje i poboljšanje stanja kod pacijenata koji boluju od blagih oblika depresije, onih koji imaju probleme sa spavanjem, oboljelih od shizofrenije te kod onih s poremećajima pažnje.

Utjecajem na neurotransmitere i izlučivanje serotonina, joga ima slične utjecaje kao uzimanje antidepresiva, a potvrđen je i pozitivan utjecaj joge na smanjenje upalnih procesa u organizmu, oksidativni stres, udio lipida u krvi te faktore rasta.

Joga se često koristi i kao dio terapije oboljelih od različitih psihičkih poremećaja, od PTSP-a, do problema s napadima depresije i anksioznosti.

Utjecaj joge na održavanje zdravlja i regulaciju tjelesne težine

Studije potvrđuju pozitivan utjecaj joge na razinu leptina u organizmu. Leptin je hormon koji ima ključnu ulogu u regulaciji energetskog unosa i potrošnje.

Prema rezultatima studije, početnici u vježbanju joge imaju za čak 36% više razine leptina od redovnih vježbača. Leptin ima ulogu u poticanju razvoja upalnih procesa, a upravo je ovaj hormon uz inzulin, povezani s pretilošću.

Ovaj hormon se upravo izlučuje prvenstveno iz masnih stanica, a njegova je funkcija, između ostalog, i signaliziranje mozgu o količini dostupnih masnih stanica za izgaranje.

Utjecaj joge na ukupno zdravlje

Joga pozitivno utječe na niz fizičkih i mentalnih stanja, a ako o njoj govorimo kao fitness treningu onda se ističu njezini pozitivni učinci na jačanje cijeloga tijela, poboljšanje cirkulacije i opskrbljenosti kisikom te povećanja energetskih nivoa. Osim toga, joga pomaže u fleksibilnosti, balansu i pokretljivosti te je često dio treninga mnogih profesionalnih sportaša zbog pozitivnih učinaka na koncentraciju, smirenje i disanje.

Objavljeno 25.11.2015.