Poznajete li osobu koja nikada nije donijela novogodišnju odluku? Također, postajete li osobu koja se zaista držala svoje odluke do kraja? Jasno vam je u kojem smjeru idemo: novogodišnje odluke donosimo svi i jednako tako, svi odustajemo od svojih novogodišnji odluka! No, možda u tome i je problem: svi donosimo novogodišnje odluke jer se, eto, to tako mora, a onda i, budući da one zahtijevaju velike životne promjene, vrlo lako od njih i odustajemo.

Prema rezultatima jedne američke studije 55.2% odluka je povezano sa zdravljem (vježbanje: 31.3%, zdrava prehrana: 10.4%, zdravije životne navike: 13.5%), 34.4% povezano je s poslom (štednja: 20.8%, rješavanje dugova: 12.5%, učenje: 0%, bolja organizacija: 1.0%), i 5.2% se odnosilo na zajednicu (vrijeme s obitelji: 2.1%, pomoć drugima: 0%, uživanje u životu: 3.1%). Također, ispitanici su utvrdili da je nužno da ispunjenje odluke bude zabavno i dovoljno važno, kako se od nje ne bi odustalo.

No, znanstvenici se s time nisu složili.

Zabava kao primarni kriterij

Naime, znanstvenici su istakli da je jedini kriterij koji može predvidjeti dugotrajno ustrajanje na novogodišnjoj odluci – zabava. Drugim riječima, radimo osnovnu psihološku pogrešku kada mislimo da ćemo se držati odluke samo zato jer nam je to nešto važno što želimo ostvariti. Umjesto toga, ono što je zaista važno je koliko nam čini ugodu to što smo krenuli s novim fitness režimom ili načinom prehrane.

Ova psihološka perspektiva novogodišnjih odluka predlaže i da svatko od nas razmisli zašto nedovoljno brinemo sami o sebi na svakodnevnoj razini, odnosno zašto su nam potrebne takve novogodišnje odluke.

U studiji objavljenoj u Journal of Nature and Science Seppo E. Iso-Ahola se bavi upravo razlozima zašto većina ima tako poražavajuće rezultate u ustrajanju u fitness odlukama i ciljevima vezanima uz zdravlje.

Prema provedenoj studiji, tek petina ljudi provodi dovoljnu količinu aktivnosti u tjednu, a životni stil koji imamo, a koji možemo kontrolirati i upravljati njime, uključuje 53% svih rizičnih faktora da ne poživimo duže od 65 godina.

Drugi faktori koji utječu na dužinu životnog vijeka su okoliš (21,8%), naš genetski materijal (16,4%) i zdravstveni sustav (9,8%). Drugim riječima, iako se o nedostacima zdravstvenog sustava jako puno govori, on ima prilično malen utjecaj na kvalitetu našeg života i zdravlje do 65 godine.

Životni stil i utjecaj na dugovječnost

Ukoliko u život želimo unijeti neke promjene koje će nam povećati šansu da poživimo duže, odluke koje trebamo donijeti su zapravo prilično jednostavne, ističe autor ove studije. Životni stil koji će doprinijeti tom poboljšanju može se podijeliti na 4 karakteristike:

1. Redovna tjelesna aktivnost
2. Zdrava i uravnotežena prehrana
3. Umjerenost u alkoholu
4. Nepušenje

Prema njegovoj studiji, ljudi koji slijede ove 4 smjernice u prosjeku žive 7 godina duže. Studija ističe da razumijevanje odgovora na pitanje zašto se ne bavimo nekom tjelesnom aktivnošću kad bismo trebali, svodi se na shvaćanje onoga što se događa kad počnemo razmišljati o odluci o vježbanju.

Naime, koliko ova odluka uključuje unutarnju borbu između onoga što bi trebalo napraviti i onoga što želimo napraviti, toliko će biti i ostvariva odluka koju će pojedinac donijeti.

"Ono što trebam" vs. "ono što želim"

Jednom kada u svoj život počnete uključivati različite zdravije rutine, počet ćete ih raditi nesvjesno i nećete o njima morati razmišljati. Nakon toga benefiti zdravijih životnih odluka vratit će vam se kao nagrada i motivacija i uvesti vas u svojevrstan začarani krug dobrih odluka i dobrih rezultata. Naime, tjelesna aktivnost čovjeku daje osjećaj samopouzdanja i samosvijesti te direktno poboljšava mentalno zdravlje, raspoloženje i rad mozga.

Primjerice, učenje bilo koje nove motoričke vještine poput nekog novog sporta potiče uključivanje većeg broja sivih moždanih stanica. Fizička aktivnost povećava veličinu hipokampusa, dijela mozga zaduženog za pamćenje te, time, poboljšava funkcije pamćenja, ali čak i odgađa ili prevenira razvoj demencije.

Stoga zašto svi ti benefiti zdravog stila života ipak ne prevagnu?

Sloboda izbora i "vježbačka infrastruktura"

Odgovor se krije u našoj slobodi da u slobodno vrijeme radimo što god želimo.

Naime, većina bi tjelesnu aktivnost trebala provoditi nakon posla, a to se kosi s drugim aktivnostima koje volimo raditi u slobodno vrijeme. Stoga, u ovom trenutku nastupa mentalna borba između dva izbora: treninga i neke druge aktivnosti. Mnogima je upravo vrijeme nakon posla „vrijeme u kojem mogu što god želim“ i tek rijetki će tada učiniti ono „o čemu se govori da bi trebalo raditi“, a to upravo uključuje neki oblik treninga. Naime, kod osoba koje ne vježbaju ili to rade vrlo neredovito, ideja o treningu nakon posla se ne podudara s osjećajem slobode izbora, dok im izbor gledanja televizora ili odlaska na druženje pruža taj osjeća slobode.

Stoga, izbor pada na „ono što zahtijeva najmanje napora“ te daje osjećaj slobode i autonomije, a to je u većini slučajeva – ležanje pred televizorom.

Da bi se prevladala ova prepreka i otpor prema vježbanju ili bilo kojem drugom aspektu onoga što se naziva „zdravim životnim stilom“, važno je ovu vrstu aktivnosti odabrati neovisno o uvjetima. Naime, psiholozi savjetuju da je treba prihvatiti kao „primorani izbor“, što Iso-Ahola naziva sustavnim stvaranjem „vježbačke infrastrukture“.

Stvaranje vježbačke infrastrukture podrazumijeva izmjene u životnom okruženju kako bi ono ohrabrivalo na vježbanje. Primjerice, opremu za trening držite na stalno vidljivom mjestu da vas „opominje“ da trebate otići vježbati umjesto što gledate televizor. Osim toga, pokušajte trening odraditi u vrijeme kada nema „previše izbora“, primjerice ujutro prije posla. Osim toga, aktiviranje bliskih ljudi da zajedno krenete s aktivnošću dobar je dodatni motiv i „obaveza“.

Navike kao rješenje problema

S dovoljnim brojem ponavljanja, nakon što prođu početne teškoće, vježbači će doći do pozicije u kojem će vježbanje postati redovna aktivnost, bez obzira na ostale dnevne zadatke u slobodno vrijeme. Jednom kada se navika stekne, teško ju je izgubiti.

Ukratko, navike su vrlo tvrdoglava stvar!

No, ovo je super za one koji redovno vježbaju, ali isto tako lože za one koji gledaju televizor. Naime, ako ovi potonji žele postati redovni vježbači moraju postati svjesniji izbora koje čine tijekom svojeg slobodnog vremena te početi uključivati novu naviku tako da od okoline načine „prisilu“ da se pokrenu (sakrijte daljinski upravljač), a kada jednom nova navika bude prihvaćena, bit će jednostavnije držati se te nove navike, kao što je prije bilo jednostavno svakodnevno gledati televiziju.

Uspjeh u novogodišnjoj odluci se skriva u svjesnosti svojih navika i izbora, posebno onih loših, te korištenje te svijesti za stvaranje promjene, koja je u početku teška, ali koja će stvoriti „vježbačku infrastrukturu“ oko sebe, a koja će pomoći u stvaranju zdravih životnih navika.

Drugi ključ uspjeha u ostvarenju novogodišnje odluke je nagrađivanje. No, ključno je da nagrada bude odmah primljena, a ne s odgodom. Naime, dobivanje nagrade odnosno zadovoljstva uzrokovanog nagradom zbog neke životne promjene daje čovjeku osjećaj povezanosti same promjene i osjećaja zadovoljstva. Stoga, uvijek birajte aktivnost koja u vama izaziva zadovoljstvo, a ne onu koja također dovodi do cilja, ali na vama neugodan način. U takvoj aktivnosti zacijelo nećete ustrajati.

Stoga put od svjesne odluke do nesvjesne navike, kroz pronalaženje novih užitaka za razliku od pridržavanja starim navikama, presudno je za uspjeh i realizaciju novogodišnje odluke.

Reference:

• Seppo E. Iso-Ahola. Conscious-Nonconscious Processing Explains Why Some People Exercise but Most Don't. Journal of Nature and Science. 3(6):e384, 2017.
• Woolley, K. Fishbach, A. Immediate Rewards Predict Adherence to Long-Term Goals. Personality and Social Psychology Bulletin 2017 Feb;43(2):151-162

Objavljeno 24.12.2018.