Vježbanje je fizička aktivnost, ali kao i za sve drugo, za održavanje redovitosti i motivacije potrebna je snaga volje i ustrajnost. U posljednjim je godinama upravo psihologija vježbanja postala jedna od tema koja zaokuplja pažnju mnogih stručnjaka, a niz je studija koje se bave motivacijom za vježbanje i održavanjem ustrajnosti u treningu koji fizički nije lagana ni, često, ugodna aktivnost.

Osim toga, i rad s klijentima i vježbačima je psihološki zahtjevna radnja pa se i od trenera očekuju barem osnovna znanja o psihologiji i pristupu klijentima u skladu s njihovim godinama, fizičkoj spremnosti, spolu, ali i emocionalnim i psihičkim stanjima.

Dobne razlike i motivacija za vježbanje

Iako se predmnijeva da većina starijih osoba vježba zbog zdravstvenih razloga, dok su kod mlađih osoba razlozi drugačiji, studija provedena 2004. godine pokazuje suprotno. Naime, čak 87% ispitanika svih dobnih skupina je istaklo kao razlog vježbanja "pozitivan utjecaj na zdravlje". Također, odgovor se nije razlikovao prema spolu ili socioekonomskom statusu ispitanika.

Istovremeno, 2002. godine je u Belgiji provedena velika studija u kojoj su se identificirali različiti motivi za vježbanje:

• djevojke u rasponu godina 16-25 najčešće vježbaju zbog zdravlja
• mladići u rasponu godina 16-25 najčešće vježbaju zbog natjecanja s vršnjacima

Ista studija je pokazala da je društvena podrška za tjelesnu aktivnost od strane obitelji i prijatelja presudna, bez obzira na godine i spol. Iznenađuje podatak da uživanje u vježbanju nije igralo značajan učinak na motivaciju za vježbanje, bez obziran a spol i godine.

Spol i motivacija za vježbanje

Američki Department of Health and Human Services je 2002. godine objavio rezultate studije prema kojima su žene fizički aktivnije tijekom života te više pozornosti pridaju doživljaju vlastitog tijela i odnosu prema prehrani. Isto tako, žene češće imaju poremećaje u prehranu od muškaraca.

Studija provedena 2003. godine pokazuje da su žene koje polaze satove joge pokazuju viši nivo zadovoljstva izgledom svoga tijela od žena koje idu na satove aerobica. Druga studija provedena iste godine je pokazala da žene koje kao razloge za vježbanje ističu "težinu, tonus ili atraktivnost" pokazuju znakove nižeg samopouzdanja od žena kojima su razlozi za vježbanje "bolje raspoloženje, zdravlje i zadovoljstvo".

Iznenađuje podatak da žene koje redovito vježbaju pokazuju manje brige o fizičkoj atraktivnosti, težini i tjelesnom izgledu od žena koje ne vježbaju, pokazala je studija iz 2003. godine.

Trajanje treninga i motivacija

Studije pokazuju da već 10-minutni trening po tri puta tjedno pokazuje značajna poboljšanja raspoloženja vježbača, ali i poboljšanje u kapaciteta kisika u plućima, te niz fizičkih i psihičkih poboljšanja.

Studija provedena na trkačima pokazala je da najveće promjene doživljavaju nakon 40 minuta trčanja kada se događaju promjene u posturi, energiji, mentalnoj budnosti i radnom elanu. 

Trajanje i intenzitet aktivnosti i motivacija

Iako se prema fizičkim rezultatima ne razlikuju značajno, veći postotak relativno neaktivnih odraslih osoba je istakao prednosti kraćih treninga visokog intenziteta od onih nižeg intenziteta, ali duljeg trajanja.

Psiholozi ističu da je kod treninga višeg intenziteta i kraćeg trajanja prisutan "veći izazov za vježbača" koji je dodatni motivator od lakših, ali dužih treninga.

Učestalost vježbanja i motivacija

Studija provedena 2002. godine pokazala je da veću motivaciju za vježbanje pokazuju sobe koje rade više treninga tjedno. Primjerice, veću motivaciju za ustrajanje u aktivnosti pokazuju osobe koje vježbaju 5-6 puta tjedno, od onih koji se bave fizičkom aktivnošću 3-4 puta tjedno.

Opcije vježbanja i motivacija

Vježbači koji imaju mogućnost odabira vježbi koje će raditi pokazuju veće znakove zadovoljstva vježbanjem od onih koji nemaju tu opciju. Prema vlastitim osobnim interesima, ljudi odabiru treninge različitog intenziteta te u njima više uživaju od treninga koji su im nametnuti, bilo od trenera ili drugih osoba.

Strukturirane smetnje i motivacija

Pod strukturiranim smetnjama se podrazumijevaju smetnje koje postoje tijekom vježbanja, a koje su svojoj srži doprinose ugodi tijekom vježbanja. Primjerice, radi se o televizorima integriranim u kardio sprave ili glazbi kao podlozi za vježbanje na grupnim satovima. Iako rade stanovitu distrakciju tijekom vježbanja, studije pokazuju da ova vrste smetnje poboljšava motivaciju za vježbanje te čak ubrzava oporavak nakon vježbanja.

Primjerice, igranje igrice tijekom vožnje bicikla je pokazalo pozitivne učinke na održavanje motivacije, dužinu trajanja treninga te brzinu oporavka, dok je igranje iste igrice, ali bez vožnje bicikla na igrača utjecalo zamorom i povećanjem napetosti.

Također, razgovor s drugim vježbačima između serija pokazuje pozitivne učinke na samo vježbanje te vježbači koji ovo prakticiraju iskazuju bolju motiviranost za trening od onih koji između serija ne održavaju socijalni kontakt s drugim osobama u dvorani.

Samomotivacija

Samomotivacija igra jako važnu ulogu u održavanju motivacije za vježbanje. Studija provedena 2005. godine pokazala je da izgovaranje rečenica poput "Ja to ne mogu", "Umoran sam" i sl. drastično utječu na osjećaj sposobnosti na treningu. Istovremeno, izgovaranje rečenica poput "Idem to odraditi", "Mogu to!" i slično dodatna su motivacija i poticaj za aktivnost.

Osobni fokus na aktivnost također je pozitivan aspekt u treningu. Primjerice, fokusiranje na rezultate treninga, vođenje dnevnika aktivnost i praćenje napretka u sposobnosti je izvrstan motivator u ustrajanju.

Zaključak kao motivacija

Za bilo koji rezultat, bez obzira radi li se o poslu, hobijima ili nekom trećem segmentu života, motivacija ima presudnu ulogu. Posebno je to važno kod uvođenja novih životnih navika koje su u suprotnosti s prethodnima, što je često slučaj kod započinjanja s fizičkim aktivnostima. Stoga, ako razmišljate o početku vježbanja, jasno si odredite ciljeve i na putu prema njihovom ostvarenju se držite motiva i ustrajte na svom putu.

Motivacija je pokretačka snaga koja gura naprijed kad je ima, ali i zaustavlja kad je nedostaje, pa uvijek održavajte motivaciju na potrebnoj razini, na sebi najbolje načine. Bez obzira radi li se o rezultatu koji želite postići, motivaciji u načinu treniranja, ili onoj vanjskoj koju vam daje okolina ili glazba, održavajte je i nema sumnje da će se i ciljevi ostvariti.

Objavljeno 18.02.2024.