Ljudski organizam je cjelina koja se sastoji od više sustava koji imaju različite funkcije, ali koji u međusobnoj suradnji sudjeluju u održavanju zdravlja.

Glavni su tjelesni sustavi krvotok, probavni sustav, endokrini sustav, imunološki sustav, integumentarni sustav (kosa, koža, nokti), limfatički sustav, mišićni sustav, živčani sustav, reproduktivni sustav, dišni sustav, urinarni sustav te kostur.

U ovom tekstu govorit ćemo o živčanom sustavu ljudskog tijela te tehnici terapije kod problema s perifernim živčanim sustavom, tzv. nerve flossingu.

Živčani sustav

Živčani sustav ljudskog organizma možemo nazivati i informacijskim sustavom prema njegovim zadacima, prijenosu informacija. Ovaj sustav je podijeljen u dva dijela: središnji živčani sustav i periferni živčani sustav. Živci su snopovi živčanih vlakana nalik užetu. Njihov je zadatak da odašilju i prenose poruke između središnjeg živčanog sustava i drugih dijelova tijela.

Periferni živčani sustav povezuje središnji s organima, mišićima, žilama i žlijezdama, a sastoji se od spinalnih i kranijalnih živaca. Spinalni živci su podijeljeni u skupine prema dijelu kičmenog stupa iz kojeg polaze:

• cervikalni živci (8) - C
• torakalni živci (12) - Th
• lumbalni živci (5) - L
• sakralni živci (5) - S
• kokcigealni živac (1) - Co

Nerve flossing

Nerve flossing su tehnike fizičke terapije koje koristi specifične vježbe kojima se popravlja mobilnost različitih dijelova ljudskog živčanog sustava. Prava vrijednost ove neurodinamičke tehnike jest zasnovanost za specifičnim ozljedama ili bolnim stanjima pojedinca. Osim toga, u slučajevima kad se primjenjuje bez cilja da se sanira ozljeda, nerve flossing može biti dio dinamičkog zagrijavanja.

Kod zdrave osobe, živčani sustav je dinamičan te se pokreće u suradnji s mišićnim i zglobno-koštanim tkivom. Stoga, neurološki sustav je uvijek uključen u vježbe i pokrete mobilnosti, a ako je dio dinamičkog zagrijavanja, onda se uz zagrijavanje mišićnog i zglobno-koštanog tkiva, radi i zagrijavanje neurološkog sustava.

Kako ističu stručnjaci i terapeuti koji nerve flossing koriste kao terapiju za smanjenje bolova, postoje 3 kriterija prema kojima se određuje je li oca neurodinamička metoda relevantna prema pacijentovim simptomima:

1. Je li provedena neurodinamička tehnika izazvala značajno poboljšanje pacijentovog stanja?
2. Je li odgovor na provedenu terapiju različit na strani koja nije bolna, u usporedbi s bolnom?
3. Može li se simptom mijenjati (primjerice promjenama pozicije udaljenog zgloba?) Primjerice, mijenja li se bol u gornjem dijelu nadlaktice, promjenama smjera ili kretanjem zapešća?

U slučaju da su odgovori na sva tri pitanja pozitivni, nerve flossing se smatra učinkovitom tehnikom u smanjenju osjećaja boli u živcu te provodi se kao tehnika otpuštanja mišića. Varijacije u izvođenju vježbi za nerve flossing odnose se na trajanje, frekventnost i jačinu, ovisno o pacijentovim reakcijama i sposobnostima.

Živci koji se oslobađaju nerve flossingom

Nerve flossing tehnike su usmjerene na opuštanje medijalnog živca, radijalnog živca, ulnarnog živca te ishijadičkog i femoralnog živca. 

Medijalni živac nastaje u brahijalnom pleksusu (mreži živaca u vratnoj, prsnoj i aksilarnoj regiji) i putuje prema dolje u prednji dio gornjih ekstremiteta. Prolaze prednje rame, lakat, zapešće (pod karpalnog tunela), a završava u ruci. Nervus medijanus oživčuje pregibače i uvrtače podlaktice. Na koži oživčuje prva tri prsta šake te uzdužnu polovicu četvrtog prsta šake. 

Radijalna živac izlazi iz brahijalnog pleksusa i putuje u stražnji dio ruku, a zatim spiralno prolazi na prednju stranu ruku prije spiralnog povratka natrag na stražnji dio podlaktice i ručni zglob. Radijalni živac oživčuje ispružače podlaktice, ispružače šake i prstiju. 

Ulnarni živac izlazi iz brahijalnog pleksusa i putuje niz stražnji medijalni dio ruke, podlaktice i ručnog zgloba. Ulnarni živac putuje rukom kroz kubitalni kanal sve do šake. Osigurava osjet u malom prstu i polovici prstenjaka, a također upravlja i kontrolira nekolicinu mišića šake.

Ishiadički živac je najveći živac u ljudskom tijelu. Potječe iz korijena živca L4 kroz S3 u sakralnom pleksusu, a zatim prelazi stražnji dio kuka, koljena, gležanj i stopalo (grana se u tibijalne i fibularne živce nakon prolaska koljena).

Femoralni živac je najveća živčana grana koja dolazi iz lumbalnog pleksusa, potječe iz L2-4 a zatim prolazi duboke prednje strukture abdomena i prepone (ingvinalni ligament), a zatim putuje u prednje bedro. 

Neurodinamičke tehnike nerve flossinga

Nerve flossing se dijeli na sedam glavnih neurodinamičkih tehnika:

1. ULTT 1 – test napetosti gornjih ekstremiteta – opuštanje medijalnog živca
2. ULTT 2a -  opuštanje medijalnog živca
3. ULTT 2b - opuštanje radijalnog živca
4. ULTT 3 - opuštanje ulnarnog živca

Izvedbe prve 4 tehnike opuštanja gornjih ekstremiteta pogledajte u videu:

1. SLR – ravno podizanje noge – opuštanje ishijadičkog živca
2. Test uvijanjem u sjedećem položaju - opuštanje ishijadičkog živca
3. Ležeće savijanje koljena -  opuštanje femoralnog živca

Izvedbe 3 tehnike opuštanja donjih ekstremiteta pogledajte u videu:

Objavljeno 08.03.2016.