Depresivni ste? Loše podnosite stres? I imate stalan osjećaj gladi? Odgovornost možda možete svaliti na razinu jednog proteina u mozgu!

Naime, kako pokazuju studije, ljudi koji pate od depresije imaju dvostruko niže razine hormona neuropeptid Y, proteinske molekule u mozgu koja pomaže održati razinu staloženosti tijekom perioda izloženosti stresu.

Razine neuropeptida Y su određene genetskim čimbenicima, ali životne okolnosti poput stila života, ranijeg životnog iskustva, izloženosti stresu i različitih bolesti mogu negativno utjecati na razinu ovog hormona u mozgu.

Gdje se proizvodi neuropeptid Y?

Neuropeptid Y je polipeptidni lanac od 36 aminokiselina koji se ponaša kao neurotransmiter u mozgu i autonomnom živčanom sustavu ljudi, a uz male varijacije u peptidnom lancu ga se pronalazi i kod drugih životinja.

U autonomnom živčanom sustavu, ovaj hormon primarno proizvode neuroni simpatetičnog živčanog sustava, a on djeluje kao snažan vazokonstriktor (djeluje na sužavanje krvnih žila) te potiče rast masnih tkiva.

Koje su funkcije neuropeptida Y?

U mozgu, neuropeptid Y se proizvodi na više lokacija, uključujući i hipotalamus, a pripisuje mu se više funkcija:

• Povećava unos hrane i skladištenje energije u obliku masti
• Smanjuje osjećaj anksioznosti i stres
• Smanjuje percepciju boli
• Utječe na srčani ritam
• Smanjuje želju za alkoholom
• Snižava krvni tlak
• Kontrolira epileptične napade.

Neuropeptid Y je prvi put izoliran 1982. godine iz hipotalamusa domaće svinje, nakon čega su znanstvenici počeli detaljnije proučavati utjecaj ovog hormona na funkcije hipotalamusa. Sedam godina dana kasnije (1989.) znanstvenici su otkrili prisutnost ovoga hormona u mozgu. U nizu studija koje su uslijedile potvrđen je utjecaj hormona neuropeptid Y na razvoj pretilosti, poremećaje prehrane i općenito, unos hrane.

Kako je neuropeptid Y povezan s debljanjem?

Potvrđeno je da je pojačana aktivnost hormona neuropeptid Y direktno povezana s povećanjem unosa hrane i smanjenom fizičkom aktivnošću, kao odgovorom na povećanje razine šećera u krvi. S obzirom na povećanje unosa hrane, raste i postotak energije koja se sprema u masne naslage i sprječava receptore boli u mozgu.

Hormon neuropeptid y doprinosi debljanju na više razina:

• Povećanjem koncentracije glukokortikosteroida (steroidni hormon koji ima značajnu ulogu u regulaciji metabolizma glukoze, njegove sinteze u adrenalnom korteksu, i njegove steroidne strukture) u plazmi
• Stvaranjem neosjetljivosti ili inzulinske rezistencije koji je direktni uzrok razvoja pretilosti, dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti
• Mutacijama na receptorima leptina

Dodatno, ovi faktori koreliraju jedni s drugima i dodatno pojačavaju negativne utjecaje ovog hormona.

Kontinuirano visoke razine glukokortikosteroida stimuliraju glukoneogenezu (metabolički proces proizvodnje glukoze iz supstrata koji po sastavu nisu ugljikohidrati. Najčešći supstrati koji ulaze u proces pretvorbe u glukozu su mliječna kiselina, glicerol i glukogene aminokiseline.) koja povećava razine glukoze u krvi i aktivira otpuštanje inzulina kako bi se regulirale razine glukoze izazivajući obnavljanje zaliha glikogena i njegovo spremanje u tkivima.

U slučajevima osoba koje boluju od pretilosti, inzulinska rezistencija sprječava regulaciju krvnog tlaka te održava iznimno visoke razine glukoze, što je uzrok razvoja mnogih bolesti.

Studije provedene na miševima i majmunima su potvrdile da ponavljani stres u kombinaciji s prehranom bogatom nezdravim mastima i šećerima, potiču otpuštanje neuropeptida Y, uzrokujući nakupljanjem masnog tkiva u području abdomena. Znanstvenici vjeruje da bi se manipulacijom razina ovog hormona moglo eliminirati masne naslage iz područja gdje one nisu poželjne.

Istovremeno, dvije studije povezuju visoke razine neuropeptida Y sa zaštitom od razvoja alkoholizma.

Kako regulirati razine neuropeptida Y?

Injektiranjem antitijela koja blokiraju djelovanje neuropeptida Y blokira potrebu za hranom, potvrdila je studija. Leptin, hormon koji svojim djelovanjem smanjuje apetit, sprečava nastanak neuropeptida Y i njegovo oslobađanje.

Također, ometanjem gena kodiranih za neuropeptid Y u genetski pretilih miševa dovelo je do gubitka težine ili održavanja njihove normalne tjelesne težine. Kada se miševi s manjkom neuropeptida Y  pare s pretilim miševima, potomci su također rjeđe pretili. Ove studije potvrđuju da je neuropeptid Y podstrekač unosa hrane i prejedanja, što dovodi do pretilosti.

Objavljeno 14.12.2015.