Opće je prihvaćena činjenica da su naša tijela smještena u prostoru – da nam se stopala nalaze na krajevima donjih ekstremiteta i da nam na vrhu glave raste kosa. No, rijetko se kad sjetimo da su naša tijela smještena i u vremenu. Mnogim vidovima svakodnevnog života upravljaju obrasci izmjene godišnjih doba i naš unutrašnji biološki sat.

Promjene hormona pod utjecajem proljeća

Tijekom promjene godišnjeg doba, unutrašnji sloj oka – mrežnica koja je optičkim živcem povezana s mozgom – prirodno reagira na promjene količine dnevnoga svjetla. Ta reakcija potiče hormonalne promjene, uključujući prilagodbu razine melatonina, hormona koji utječe na cikluse spavanja i promjene raspoloženja.

U proljeće, tijekom dugačkih razdoblja sunca tijelo proizvodi manje melantonina čime se smanjuju loša raspoloženja i depresija. Toplina na koži, šarenilo proljeća te razni zvukovi ptica nadražuju ljudska osjetila koji uzrokuju promjene u organizmu koje pozitivno utječu na dobro raspoloženje i bude želju za aktivnošću. Dokazano je i da svjetlost kod ljudi povećava razinu serotonina, hormona zadovoljstva koji pospješuje i mentalno zdravlje.

Sunce potiče biljke na stvaranje klorofila, a biljke djeluju na ljudski organizam kao odličan stimulans. Miris biljaka stimulira ljudski organizam i otuda dolazi onaj posebni osjećaj svježine i dodatne snage. U to doba godine ljudi se osjećaju otvorenije i svjesni izgleda svojega tijela polako se oslobađaju žudnje za teškom hranom.

Promatrajući naše pretke to je vjerojatno naslijeđena popudbina čija je biologija tijela bila hibernacijske vrste. Ujesen bi se počeli debljati kako bi preživjeli hranom oskudno zimsko razdoblje.

Proljetni ciklus vježbanja

Proljeće je dio godišnjeg ciklusa koje zbog svojih karakteristika najviše pogoduje za tjelesnu obnovu i pruža veću mogućnost potrošnje suvišnih masti.

Bez obzira radi li se o programima joge, pilatesa, bicikliranja, trčanju ili plesu u ovo godišnje doba važno je pojačati intenzitet treninga, jer nam tijelo to dozvoljava. No ukoliko smo prespavali zimu nije preporučljivo krenuti s visokim intenzitetom vježbanja, počnite polako.

Nemojte pretjeravati s fizičkom aktivnošću pokušavajući smršaviti na brzinu. Proljeće je najprikladnije vrijeme za početak rada na definiciji mišića, čišćenju tijela od toksina i potrošnju tjelesnih masnoća jer zahvaljujući utjecaju hormona imamo dovoljno energije za intenzivnije vježbanje.

Povoljni učinci proljetnog treninga

Proljetnim programima vježbanja, moguće je prevenirati različite tegobe i bolesti koje mogu biti uzrok nedovoljne aktivnosti koja je karakteristična za zimske mjesece. Često zbog nedovoljne tjelovježbe, čovjeku nedostaje osnovna pokretačka snaga skoro svih vitalnih funkcija. Ugrožene su osnovne motoričke sposobnosti, prije svega brzina, zatim snaga i izdržljivost.

Viši intenzitet vježbanja daje niz pozitivnih rezultata na psihosomatski status organizma. Glavni fiziološki i metabolički rezultati takvih aktivnosti uključuju povećanje veličine srčanog mišića, veće dimenzije krvnih žila, bolji transportni kapacitet kisika (hemoglobin), veći dotok krvi u pluća. U mišićima dolazi do povećanja tonusa, bolje kapilarizacije i enzimske funkcije te se povećava otpornost na mišićni zamor.

Psihološke promjene koje se javljaju stvaraju osjećaj većeg osobnog zadovoljstva, smanjuje se napetost uzrokovana stresom te se povećava sposobnost relaksacije. Proljeće je nažalost doba povećanog broja srčanih udara. Važno je imati na umu ranjivost osobito starijih ljudi čiji su krvožilni i plućni sustavi već načeti.

Prije većih fizičkih napora uvijek se savjetuje sa svojim liječnikom.

Objavljeno 28.04.2011.