Dijete su hit, nema sumnje. Gotovo svaki tjedan možemo čitati o nekoj novoj dijeti i njezinim „vrhunskim rezultatima“, a čak su i restorani počeli u svojoj ponudi imati obroke po pravilima neke dijete ili režima prehrane (gluten-free, vegan, keto…). I dok neki prate neke dijetu radi zdravstvenih razloga, većina se za dijetu odlučuje u želji da istopi višak kilograma.  

U ovom članku pozabavit ćemo se studijom koju su proveli Jospe i sur. proučavajući kako intermittend fasting (dijeta povremenog posta), paleo dijeta i mediteranska dijeta funkcioniraju u stvarnosti, koliko zapravo doprinose gubljenju viška kilograma te koliko ih je teško dugoročno provoditi.

Tim znanstvenika s novozelandskog Sveučilišta Otago pozabavio se ovim trima dijetama te njihovim dugoročnim učincima. Tijekom jednogodišnje studije u kojoj je sudjelovalo 250 ispitanika utvrđeno je da sve tri dijete donekle doprinose gubitku kilograma i poboljšanju zdravstvenog stanja, ali se učinci s protekom vremena gube. Za intermittend fasting je utvrđeno da doprinosi nešto većem gubitku kilograma od druge dvije promatrane dijete, dok mediteranska pokazuje pojačano djelovanje na regulaciju razine šećera u krvi.

Ukratko o intermittend fastingu, paleo dijeti i mediteranskoj dijeti

Dijeta povremenog posta (IF) uključuje ograničavanje unosa energije u određenim satima ili danima. Tako razlikujemo 16:8, 18:6, 24-satni, 36-satni post. Mediteranska prehrana potiče konzumiranje voća, povrća, cjelovitih žitarica i žitarica, mahunarki, orašastih plodova, sjemenki i maslinovog ulja, s umjerenim količinama ribe, piletine, jaja te mliječnim proizvodima i crvenim mesom jednom tjedno ili rjeđe.

Paleo dijeta se sastoji od uglavnom manje prerađene hrane s naglaskom na voće i povrće, životinjske bjelančevine, orašaste plodove, proizvode od koksa i ekstra djevičansko maslinovo ulje. Iako „originalna“ paleo dijeta strogo isključuje sve mahunarke, mliječne proizvode i žitarice, ovo je istraživanje koristilo modificiranu verziju koja je uključivala neke mliječne proizvode kao i do jedno serviranje dnevno mahunarki i hrane na bazi žitarica.

Ne postoji jedna, „najbolja“ dijeta

Kako navode autori studije, gubitak kilograma je kod ispitanika bio umjeren, 2-4 kilograma, a oni koji su provodili mediteransku dijetu zabilježili su i poboljšanje krvnoga tlaka. No, kako navode: “njihov rad potvrđuje da nema jedne, najbolje dijete kojoj se treba dati prednost pred ostalima“. Najbolja je ona dijeta koja uključuje zdrave namirnice i koja odgovara pojedincu i donosi mu najbolje rezultate, navode autori.

Nadalje, u studiji stoji da je od ove tri, mediteransku dijetu najlakše slijediti te je najlakše na njoj ostati dulji period vremena, što znači i održavati rezultate. No, kod IF i paleo dijete češće i vrže se događa opadanje stečenih rezultata, ali i odustajanja od provedbe odabranoga režima. Nakon godinu dana, 57% ispitanika koji su krenuli s mediteranskom dijetom i dalje su nastavili njezinu provedbu, dok su ti postoci kod IF 54%, a kod paleo 35%.

Nakon godinu dana ispitanici koji su bili na IF dijeti izgubili su prosječno 4 kilograma, oni na mediteranskoj prehrani su bili prosječno lakši za 2,8 kilograma, a oni na paleu prosječno 1,8 kilogram.

Stoga, kod odabira dijete ili režima prehrane treba se voditi ne samo potencijalnim gubljenjem kilograma već i učincima na zdravlje, ali i održivosti dijete kroz dulji vremenski period, što podrazumijeva stjecanje zdravijih životnih navika i zdravijeg životnog stila, a u konačnici to bi svima trebao biti cilj.

Reference:

1. Jospe MR, Roy M, Brown RC, et al. Intermittent fasting, Paleolithic, or Mediterranean diets in the real world: exploratory secondary analyses of a weight-loss trial that included choice of diet and exercise. Am J Clin Nutr. 2020;111(3):503–514.

Objavljeno 06.03.2020.