Astaksantin je jedan od antioksidansa koji u posljednjim godinama sve više dobiva na važnosti kako se pojavljuje i sve veći broj studija koje potvrđuju njegovo pozitivno djelovanje na ljudsko zdravlje. Astaksantin je prirodni karotenoid (organiski pigment) koji se dobiva od mikroalge Haematococcus pluvialis. Ova alga stvara astaksantin kao zaštitni mehanizam od loših okolišnih utjecaja.

Prema studijama koje su proučavale antioksidativnu snagu astaksantina, njegova je snaga 100 puta jača nego u vitamina E te čak 6000 jača od vitamina C.

Koje su karakteristike astaksantina?

Astaksantin je karotenoid, kao što su beta-karoten, lutein i kantaksantin, ali on ima jedinstvenu strukturu i djeluje na vrlo jedinstven način. Na primjer, većina drugih antioksidansa su potrošeni nakon što su prenijeli svoje slobodne elektrone. Ali astaksantin ima ogroman višak, što mu omogućava da ostane "aktivan" daleko duže - barem jedan red veličine više od većine drugih antioksidansa.

Oni daju elektrone da neutraliziraju slobodne radikale, a zatim odbacuje višak energije prvenstveno kao toplinu. No, astaksantin ostaje netaknut - nema nikakvih kemijskih reakcija da ga razbiju, što se događa u većini drugih antioksidansa.

Astaksantin također djeluje na najmanje pet različitih putanja upale i održava ravnotežu unutar sustava.

Još jedna velika razlika je u broju slobodnih radikala koje može podnijeti u bilo kojem trenutku. Većina antioksidansa, kao što su vitamin C, E i mnogi drugi, obično može nositi samo jedan slobodni radikal u isto vrijeme.

Ali astaksantin može istovremeno nositi više slobodnih radikala - u nekim slučajevima više od 19 istodobno. To uspijeva tako što formira elektronski oblak oko molekule. Ovaj postupak se naziva rezonantna dislokacija elektrona.

Kad slobodni radikali pokušavaju „ukrasti“ elektrone od molekule astaksantina, ovaj oblak elektrona ih odjednom jednostavno upija i neutralizira.

Zdravstveni učinci astaksantina

Makularna degeneracija povezana sa starenjem jedan je od prvih uzročnika sljepoće kod ljudi. Studije su potvrdile da se astaksantin može akumulirati u mrežnici i stvoriti vrstu zaštitu.

Druga dva područja na kojima se astaksantin iskazao svojim pozitivnim djelovanjem je kardiovaskularno i zdravlje mozga. Niz je studija u proteklim godinama potvrdio djelovanje astaksantina na zaštitu neurona te usporavanje slabljenja kognitivnih i motoričkih funkcija povezanih sa starenjem.

Također, otkriveno je da ljudi koji uzimaju astaksantin značajno smanjuju akumulaciju fosfolipidnih hidroperoksida, spojeva koji se akumuliraju kod osoba s demencijom i zaboravljanjem vezanim sa starenjem.

Astaksantin i kardiovaskularno zdravlje

Niz se studija bavio i potvrdio pozitivan utjecaj astaksantina na kardiovaskularno zdravlje, uključujući smanjenje oksidativnog stresa i upalnih procesa, poboljšanje razina masti u krvi te bolju cirkulaciju.

Antioksidanti poput astaksantina pomažu u sprečavanju štetnih učinaka reaktivnih vrsta kisika (reactive oxygen species, ROS), potičući zdravu oksidativnu ravnotežu. Jednostavnije rečeno, antioksidans je molekula koja je dovoljno stabilna da donira elektron ROS-u i neutralizira ga, čime se smanjuje njegova sposobnost za oštećenja. Zbog svoje sposobnosti da se bori protiv ROS-ova, astaksantin može igrati važnu ulogu u poticanju kardiovaskularnog zdravlja.

Prekomjerna proizvodnja ROS-ova ima negativne utjecaje na niz stanica i tkiva u organizmu. Prema Niyogiju i suradnicima, procjenjuje se da svaka stanica u tijelu formira više od 20 trilijuna ROS-ova u danu kroz normalan metabolizam i vjeruje se da je svaka stanica u tijelu napadnuta tim reaktivnim molekulama 10.000 puta dnevno.

Tijelo proizvodi vlastite antioksidante kako bi ROS-ovi bili pod kontrolom, no ovaj prirodni obrambeni sustav postaje slabiji sa starenjem, a može biti ugrožen i zbog određenih prehrambenih i životnih navika.

Šteta koju učine ROS-ovi naziva se oksidativni stres i upravo je on jedan od ključnih čimbenika razvoja kardiovaskularnih bolesti. Točnije, oksidativni stres je uvijek prisutan kod oboljelih od arterioskleroze, bolesti kod koje se plak nakuplja na stjenkama krvnih žila, a koji posljedično uzrokuje srčani ili moždani udar.

Studija koju je proveo Yang proučavala je arteriosklerozu uzrokovanu oksidativnim stres te, kako stoji u zaključku studije, „izbjegavanje povišenih razina ROS-a ili povećanje antioksidativnog kapaciteta smatra se ključnim strategijama za prevenciju i tretiranje arterioskleroze“.

Studije su potvrdile da astaksantin smanjuje oksidativni stres i upalne procese, poboljšava razine lipida u organizmu te poboljšava cirkulaciju.

Suplementacija astaksantinom je pokazala da podržava zdravu oksidativnu ravnotežu u skupinama koje imaju povišen rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Primjerice, studija koju je proveo Kim nad ženama u postmenopauzi zaključuje da ova skupina može imati koristi od suplementacije astaksantinom.

Osim toga, istraživanja su pokazala prednosti astaksantina u borbi protiv oksidativnog stresa induciranog pretilošću kod mlađih odraslih osoba (Choi HD et al. ) i kod žena s povećanim rizikom oksidativnog stresa (Iwabayashi M et al.).

Slično kao i oksidacija, i upalni procesi doprinose razvoju kardiovaskularnih bolesti, a studije su potvrdile pozitivan utjecaj astaksantina na smanjenje upalnih markera.

Povišene razine „lošeg“ LDL kolesterola u kombinaciji sa sniženim razinama „dobrog“ HDL kolesterola povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti, a studija koju je proveo Kim potvrdila je da oksidacija LDL kolesterola u krvi ima značajnu ulogu u razvoju arterioskleroze.

Astaksantin potvrđeno promiče zdrave razine lipida u krvi. Studija koju su proveli Yoshida i suradnici proučavala je utjecaj astaksantina na dislipidemiju (povišene razine LDL i drugih lipida u krvi) te su došli do zaključka je suplementiranje ovim snažnim antioksidansom snizilo razine triglicerida, lipida koji povećava rizik razvoja kardiovaskularnih bolesti. Ista je studija potvrdila i da astaksantin značajno podiže razine HDL kolesterola.

Sigurnost uzimanja astaksantina

Za razliku od drugih antioksidansa, posebno sintetičkih karotenoida, astaksantin se ne može pretvoriti u pro-oksidant. Razlozi ovome nalaze se u njegovoj molekularnoj strukturi koju smo spomenuli na početku teksta.

Reference:

1. Choi HD et al. “Positive effects of astaxanthin on lipid profiles and oxidative stress in overweight subjects.” Plant Foods for Human Nutrition, vol. 66, no. 4 (November 2011): 363-369
2. Iwabayashi M et al. (2009). “Efficacy and safety of eight-week treatment with astaxanthin in individuals screened for increased oxidative stress burden.” Anti-Aging Medicine, vol. 6, no. 4 (January 2009): 15-21
3. Kattoor AJ et al. “Oxidative stress in atherosclerosis.” Current Atherosclerosis Reports, vol. 19, no. 11 (September 18, 2017): 42
4. Kim YK et al. “The effects of astaxanthin supplements on lipid peroxidation and antioxidant status in postmenopausal women.” Nutritional Sciences, vol. 7, no. 1 (January 1, 2004): 41-46
5. Niyogi KK et al. “The roles of specific xanthophylls in photoprotection.” Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America, vol. 94, no. 25 (December 9, 1997): 14162-14167
6. Visioli F et al. “Astaxanthin in cardiovascular health and disease: mechanisms of action, therapeutic merits, and knowledge gaps.” Food and Function, vol. 8, no. 1 (January 25, 2017): 39-63
7. Yang X et al. “Oxidative stress-mediated atherosclerosis: mechanisms and therapies.” Frontiers in Physiology. Published online August 23, 2017.
8. Yoshida H et al. “Administration of natural astaxanthin increases serum HDL-cholesterol and adiponectin in subjects with mild hyperlipidemia.” Atherosclerosis, vol. 209, no. 2 (April 2010): 520-523

Objavljeno 05.02.2023.