Bosiljak je biljka koja se u mnogim jelima koristi kao neizostavan začin, a zbog svojih nutritivnih svojstava smatra je se jednom od najzdravijih biljaka na svijetu.

Bosiljak je jednogodišnja biljka iz porodice mente koja naraste u obliku grma u visinu od 20 do 60 cm. Bosiljak svoje porijeklo vuče iz tropske regije od središnje Afrike do jugoistočne Azije. Cijela biljka je aromatična, a posebno listovi koji imaju slatkast aromatičan, oštar okus.

Zbog svog slatkastog i ugodnog mirisa jedan je od omiljenijih začina u mnogim profinjenim kuhinjama svijeta, pogotovo u talijanskoj i francusko-maritimnoj kuhinji.

Zdravstveni učinci bosiljka

O pozitivnim utjecajima koje konzumacija bosiljka ima na ljudsko zdravlje provedeno je jako puno studija, no većini je zajedničko da proučavaju utjecaj dviju sastavnica bosiljka: flavonoide i lako hlapljiva ulja.

Među zdravstvenim benefitima koje bosiljak ima na ljudsko zdravlje ističu se zaštita DNA i antibakterijska svojstva, antiupalna svojstva te zaštita kardiovaskularnog zdravlja.

Zaštita DNA i antibakterijska svojstva

Flavonoidi koje nalazimo u bosiljku osiguravaju zaštitu na staničnoj razini: orientin i viceni su dva u vodi topiva flavonoida koje nalazimo u bosiljku, a koji štite staničnu strukturu, ali i same kromosome štite od radijacije i oksidativnih oštećenja. Dodatno, bosiljak ima sposobnost zaštite od neželjenog rasta i umnažanja bakterija, ova antibakterijska svojstva ne povezuju se s flavonoidima već s lako hlapljivim uljima među koja se ubrajaju  estragol, linalol, cineol, eugenol, sabinen, myrcen i limonen.

Laboratorijske studije su pokazale učinkovistost bosiljka u sprječavanju rasta i razmnožavanja mnogih bakterija uključujući Listeria monocytogenes, Staphylococcus aureus, Escherichia coli O:157:H7, Yersinia enterocolitica i Pseudomonas aeruginosa.

Esencijalna ulja koja nalazimo u bosiljku, posebno u njegovim listovima, pokazala su sposobnost djelovanja na pojedine vrste patogenih bakterija koje su postale otporne na antibiotike. Studija objavljena u Journal of Microbiology Methods pokazala je da su esencijalna ulja iz bosiljka sposobna inhibirati vrste bakterija iz rodova Staphylococcus, Enterococcus i Pseudomonas koje su jako rasprostranjene i razvile su visoku razinu otpornosti na liječenje antibioticima.

Antiupalna svojstva

Eugenol koji se nalazi u hlapljivim uljima u bosiljku dobro je proučen jer ta supstanca može blokirati  aktivnost enzima ciklooksigenaza koji se nalazi u ljudskom tijelu. Ovo djelovanje eugenola omogućuje pripisivanje antiupalnih svojstava bosiljku, a to znači da ova biljka može olakšati upalne procese i stanja, poput problema koje izaziva reumatoidni artritis ili upalnih bolesti crijeva.

Pozitivan utjecaj na kardiovaskularno zdravlje

Bosiljak je jako dobar izvor vitamina A, zbog visoke koncentracije karotenoida, poput beta karotena. Naime, beza karoten koji se naziva i „pro-vitaminom A“, jer se može konvertirati u ovaj vitamin, antioksidans je značajno snažniji od vitamina A koji ne samo da štiti epitelne stanice (stanice koje tvore oblog brojnih tjelesnih struktura uključujući krvne žile) od oštećenja slobodnih radikala, već i sprječava slobodne radikale u oksidaciji kolesterola u krvotoku.

Naime, kolesterol koji se nakuplja u krvnim žilama prethodno je morao proći proces oksidacije, što je početna faza razvoja arterioskleroze, a čiji rezultat može biti srčani udar.

Oštećenja od strane slobodnih radikala je faktor koji doprinosi mnogim bolestima, od astme, osteoartritisa i reumatoidnog artritisa, beta karoten koji nalazimo u bosiljku može usporiti razvoj ovih stanja i zaštiti stanicu od daljnjih oštećenja.

Bosiljak je i dobar izvor magnezija, koji potiče kardiovaskularno zdravlje potičući opuštanje mišića i krvnih žila, čime se poboljšava cirkulacija i smanjuje rizik od nepravilnog srčanog rada ili spazma srčanog mišića ili krvne žile.

Osim navedenih, bosiljak je izvrstan izvor vitamina K i mangana, jako dobar izvor bakra i vitamina C te dobar izvor kalcija, željeza, folata i omega-3 masnih kiselina.

Kako koristiti bosiljak?

Budući da su visokovrijedna ulja u bosiljku lako hlapljiva, ovu biljku je dobro u obroke stavljati pri kraju termičke obrade, kako bi se zadržalo što više njezine nutritivne vrijednosti i intenzivnog okusa.

Također, uvijek prednost dajte svježoj biljci, pred sušenom zbog količine nutritivnih svojstava koja živa biljka ima u sebi. 

Bosiljak stavite u sve obroke u kojima su sirevi, obogatite okus zdrave pizze, pojačajte aromu juhe od rajčice ili jednostavno, dodajte u omlet kojim počinjete dan. 

Objavljeno 24.04.2018.