Kad ste gladni, pa se dobro najedete hrane koju volite, osjećaj koji uslijedi biste, vjerujem, lako mogli nazvati srećom, a kad je čovjek sretan, na svijet i ljude oko sebe gleda pozitivnije. Upravo je to izvor dobro poznate uzrečice "Ljubav ulazi kroz želudac", kao i razlog zašto se mnogi poslovni dogovori odvijaju upravo uz hranu. Kad smo siti, skloniji smo pozitivno reagirati, pa je i vjerojatnost postizanja zadovoljavajućeg dogovora, bilo u poslu ili u privatnom životu, veća. Taj efekt je to veći što je veća naša preferencija za hranu koju jedemo.

Zadovoljavanje gladi, dakle, izaziva zadovoljstvo. Mehanizmi u mozgu reagiraju na informaciju o ulasku hrane u organizam i upravo je to zadovoljstvo signal da je potreba za hranom zadovoljena, a ujedno i nagrada (naš organizam nam zahvaljuje jer smo ga nahranili). Naravno, ako se prejedemo, posebno nezdrave hrane, velika je vjerojatnost da ćemo osjećati nezadovoljstvo, čak i kajanje (u što autorica ovog članka nije vjerovala dok joj se nije dogodilo). S druge strane, kako osjećati zadovoljstvo nakon što pojedete nešto zdravo što inače ne volite jesti? Netko tko ne voli brokulu, ma koliko ona bila zdrava, možda će se i prisiliti da je pojede, ali bit će nezadovoljan jer je, umjesto npr. piletine koju, recimo, voli, morao pojesti nešto što mu se ne sviđa.

Cilj ovog članka nije uvjeriti vas da trebate biti zadovoljni i kada se prejedete nezdrave hrane, već naći kompromis između zdravog i zadovoljnog.

Prvo, mali desert neće škoditi. Ako se natjerate da pojedete nešto zdravo što ne volite, možete nagraditi sami sebe. Voćna salata je idealan desert koji je k tome i zdrav, posebno ako je zasladite s medom umjesto sa šećerom (autorica iz vlastitog iskustva preporuča med s dodatkom brusnica). Umjerene količine šećera popravit će vaše loše raspoloženje – no oprez! Prevelike količine šećera, osim što debljaju, mogu dovesti u stanje "sugar-rusha" koje obilježava hiperaktivnost, nervoza i promjene raspoloženja.

Drugo, kruh sa marmeladom je dobar međuobrok. Osim što marmeladom unosite u organizam umjerenu razinu šećera, kruhom unosite i ugljikohidrate. Dokazano je da ugljikohidrati povećavaju razinu serotonina, koji je dobrim dijelom odgovoran za naše raspoloženje. No nije svejedno kakav je izvor ugljikohidrata. Ako je kruh crni ili integralni, ugljikohidrati iz njega će uravnotežiti razinu šećera i serotonina, što će nas učiniti mirnijima i bolje raspoloženima. Oprez – ako uzimate previše bijelog kruha ili tjestenine, razina šećera i ugljikohidrata u vašem organizmu će se poremetiti i bit ćete skloniji promjenama raspoloženja.

I treće, ne bježite od Omega-3 masnih kiselina. Iako se mnogo ljudi naježi kad čuju da bi trebali uzimati masnoće, to je istina. Našem organizmu su masnoće potrebne kao i šećer i ugljikohidrati i bjelančevine i vitamini… Kao i kod ugljikohidrata, nije svejedno koje masnoće uzimamo.

Omega-3 masne kiseline, osim što zadovoljavaju potrebe organizma za masnim tvarima, također imaju popratni efekt poboljšanja zadovoljstva, što se pokazalo i kod normalnih zdravih ljudi i kod osoba koje boluju od depresije. Naravno, to ne znači da svaki dan trebate pojesti kilu ribe, ali ako vam je raspoloženje lošije, radije posegnite za domaćom voćnom salatom ili šnitom integralnog kruha namazanog Omegolom i marmeladom nego za pizzom ili velikom kutijom sladoleda.

Objavljeno 11.11.2009.