Šećerna bolest ili dijabetes mellitus kronična je bolest od koje danas u svijetu boluje preko 500 milijuna ljudi, gotovo pet puta više nego 80-ih godina prošlog stoljeća, a taj trend povećanja vidljiv je i u Hrvatskoj u kojoj od iste boluje preko 200 tisuća ljudi. Više od 90% osoba s dijabetesom boluje od dijabetesa tipa 2 koji nastaje najčešće nakon 40-e godine života i to pretežito kao posljedica loših navika (loše i neredovite prehrane, manjka aktivnosti i pušenja) te stresnog načina života.

Bolest je to koja sa sobom nosi niz teških zdravstvenih posljedica ako se na vrijeme ne otkrije i liječi, no i koju se može prevenirati i kontrolirati zdravim načinom života. A s obzirom na to da pravilna prehrana čini okosnicu
zdravog života, često se baš u svezi iste javlja najveći broj pitanja i dilema o tome što, kako, kada i koliko jesti kako bi šećernu bolest stavili pod kontrolu ili na vrijeme spriječili razvijanje iste.

Da li je mediteranski način prehrane, uravnotežen i tipičan za naše podneblje, dovoljno dobar ili je za borbu protiv šećerne bolesti potreban isključivo restriktivan način prehrane poput ketogene dijete? Je li smanjenje unosa ugljikohidrata na minimum uistinu imperativ za dobro zdravlje ili se isti benefiti za zdravlje mogu postići jednim umjerenijim pristupom koji dopušta unos ugljikohidrata i različitih namirnica na koje smo ne samo navikli već ih i zaista volimo jesti?

Ako nešto znate o ketogenom načinu prehrane, zbog izrazite redukcije ugljikohidrata može vam se učiniti magičnim pristupom, no istraživači sa Sandforda htjeli su istražiti da li je to zaista tako u studiji koja slijedi, a koja se se pozabavila usporedbom verzije keto dijete te klasičnog uravnoteženog mediteranskog načina prehrane.

Ketogena vs. mediteranska dijeta 

Zbog postojanja različitih verzija oba pristupa teško je pronaći striktnu i univerzalnu definiciju ova dva načina prehrane.

No ipak možemo postaviti neke osnove pa je tako mediteranski način prehrane umjesto prema omjerima makronutrijenata prvenstveno prepoznatljiv prema namirnicama koje se preporučuju, poput voća, povrća, mahunarki, cjelovitih žitarica, maslinovog ulja i crnog vina koje su nam svima dobro poznate s obzirom na podneblje u kojem živimo. S druge strane ketogena dijeta način je prehrane kojeg karakterizira vrlo nizak unos ugljikohidrata (manji od 10%) te visok unos masnoća, s niskim do umjerenim unosom proteina.

Ipak, bez obzira na svoju različitost oba načina prehrane dijele i neke sličnosti, a istraživači su htjeli doznati kako te sličnosti i razlike djeluju na osobe oboljele od dijabetesa - jesu li oba pristupa jednako djelotvorna ili postoji nešto što jednog čini efektivnijim u borbi protiv bolesti?

Karakteristike studije

Sudionici su bile odrasle osobe srednje dobi s dijagnozom predijabetesa i dijabetesa tipa 2, od čega 13 osoba s dijabetesom i 20 osoba s predijabetesom - stanjem u kojem je krvni šećer iznad normalne razine, no nedovoljno visok za dijagnozu dijabetesa.

Svaki od sudionika prošao je kroz fazu od 12 tjedana slijedeći mediteranski način prehrane te narednih 12 tjedana slijedeći ketogenu dijetu. Moć ovakvog pristupa istraživanju je u tome što se sudionici istog uspoređuju samo sa sobom -  svi su imali prilike iskusiti utjecaj oba načina prehrane i usporediti rezultate umjesto da se dvije grupe uspoređuju međusobno.

U prvih mjesec dana hrana im je bila osigurana, dok su sljedećih osam tjedana istu morali pripremati sami. Nakon što su prošli obje faze, sudionici su morali odabrati koji će pristup slijediti kroz još 12 tjedana kako bi istraživači vidjeli što će izabrati i koliko će biti konzistentni u svojim navikama.

Što mislite, koji način prehrane je ostvario prednost?

Rezultati studije

Rezultati studije neke će možda iznenaditi, no vjerujem da će mnoge i razveseliti s obzirom na to da se u istima još jednom očituje moć uravnoteženih navika u postizanju i održavanju dobrog zdravlja:

1. Oba načina prehrane pozitivno su utjecala na smanjenje razine krvnog šećera. Kod keto dijete to smanjenje je bilo nešto veće, no ne i statistički značajno.

2. Oba načina prehrane također su rezultirala smanjenjem tjelesne težine sudionika što nije čudno s obzirom na manji energetski unos.

3. Oba načina prehrane pozitivno su utjecala na HDL kolesterol, kao i na smanjenje razine triglicerida.

A to su zaista dobre vijesti za one koji vjeruju da su za prevenciju i kontroliranje šećerne bolesti potrebne restrikcije koje nisu spremni provesti. Rezultati ove studije upućuju na to da je Mediteranski način prehrane uz redovitu aktivnost jednako uspješan u postizanju dobrog zdravlja kao i ketogena dijeta koja ima svoje prednosti, no vrlo često ne uspijeva postati održivi način života.

Stoga, još jednom dobro upamtite sljedeće:

1. Ne postoji najbolji način prehrane

Postoji mnogo različitih prehrambenih pristupa koji vam mogu pomoći u održavanju zdrave tjelesne težine, kompozicije tijela i smanjivanju rizika od obolijevanja od raznih bolesti. Ponekad nam se restriktivniji načini prehrane čine kao bolji izbor s obzirom na obećanje brzih rezultata i visoke razine motiviranosti koja nas ohrabruje da se u njih upustimo.

To je dokazala i ova studija u kojoj je, iako je kod oba načina prehrane došlo do smanjenja tjelesne težine, kod grupe koja je započela s ketogenom dijetom u prvih 12 tjedana gubitak kilograma je bio veći za 2 kg u usporedbi s gubitkom u grupi koja je izabrala Mediteransku dijetu.

No, kad razmislimo o održivosti tako restriktivnog pristupa opet dolazimo do onog čestog zaključka - ravnoteža dugoročno uvijek pobjeđuje.

2. Ključ uspjeha je u konzistentnosti

Sudionici studije čvrsto su se pridržavali svog izabranog načina prehrane dok im je hrana bila osigurana, a što se malo promijenilo kada su svoje obroke bili prisiljeni pripremiti sami pa se tako kod sudionika koju su bili na ketogenoj dijeti unos ugljikohidrata nešto povećao, a oni koji su uživali u uravnoteženijem mediteranskom pristupu malo su se opustili u svojim prehrambenim izborima, no opet ne toliko da bi uništili dobre rezultate koje su primijetili u prvih mjesec dana režima.

Ono što je bitno je činjenica da su približno ostali vjerni uravnoteženom omjeru makronutrijenata i još bitnije - na kraju dvije faze izabrali su nastaviti s Mediteranskim načinom prehrane što nam govori o tome koliko je taj prehrambeni pristup zbog svoje uravnoteženosti, umjerenosti i raznolikosti privlačniji ne samo za dugoročni plan održavanja zdravih navika, već i prevenciju te kontrolu dijabetesa, ali i drugih zdravstvenih poremećaja i bolesti.

No, prije svega ni ovdje ne ispuštajte iz vida načelo individualnosti pa si uvijek postavite ključno pitanje - kako to funkcionira na meni? Za odgovor na to pitanje ne morate čekati na novu studiju, a možda ga već i iz vlastitog iskustva znate.

Reference:

1. Gardner CD, Landry MJ, Perelman D, Petlura C, Durand LR, Aronica L, et al. Effect of a Ketogenic Diet versus Mediterranean Diet on HbA1c in Individuals with Prediabetes and Type 2 Diabetes Mellitus: the Interventional Keto-Med Randomized Crossover Trial. Am J Clin Nutr. 2022 May 31.

Objavljeno 17.12.2022.