Posljednjih godina sve češće se mogu čuti rasprave o alergijama, posebice onima na hranu i neke od njenih komponenti. Često se pojam alergija, u raspravama, forumima, člancima i općenito na internetu, miješa s intolerancijom ili pojavom nadutosti nakon konzumacije određene hrane. Zato je cilj ovog članka približiti vam navedene pojmove, objasniti razlike i sličnosti te pomoći u jasnijoj identifikaciji vašeg individualnog problema i mogućeg razloga iza toga. Pa krenimo redom…

Ljudi često osjećaju određene neugodne reakcije nakon konzumacije hrane te pomisle kako se radi o alergiji na hranu. Zapravo i s pravom. Simptomi intolerancije na hranu vrlo su slični onima koji nastaju nakon lakših alergija na hranu.

No, što je to zapravo alergija na hranu?

Alergija na hranu je rezultat, imunološki posredovane, preosjetljivosti na alergene (proteine) u hrani, što posljedično dovodi do određenih negativnih reakcija organizma. Možemo reći da se događa nesporazum između vašeg imunološkog i gastrointestinalnog sustava u kojemu imunološki sustav reagira na hranu kada za to nema potrebe, točnije na hranu gleda kao na nešto štetno. Spomenuo sam da smo alergični na proteine iz hrane, što posljedično znači da ne možemo biti alergični na hranu koja ne sadrži proteine. Imajte ovu činjenicu na umu sljedeći puta kada čujete „dijagnozu“ da je netko alergičan na šećer.

Najčešće prisutne su IgE (imunoglobulin E) posredovane alergijske reakcije. IgE su alergijska antitijela koja nastaju neposredno nakon prvog ulaska alergena u organizam. Konzumacija istog alergena sljedeći put dovodi do oslobađanja tih specifičnih IgE antitijela i drugih kemikalija, uključujući histamin, a sve u cilju da se „štetni“ alergen odstrani iz tijela. Usred oslobađanja nekontroliranih količina navedenih spojeva dolazi do pojave raznih štetnih simptoma.

Alergijska reakcija uključuje simptome kao što su: problemi s disanjem, ukočenost grla, promuklost, kašalj, abdominalni bolovi, regurgitacija, osip, natečenost i pad krvnog tlaka.

8 namirnica odgovorno je za čak 90% svih alergijskih reakcija na hranu, a to su:

• Mlijeko
• Jaja
• Riba
• Školjke
• Kikiriki
• Orašasti plodovi
• Pšenica
• Soja

Za razliku od alergija, kod intolerancija ne radi se o imunološki posredovanom odgovoru na hranu. Umjesto toga radi se najčešće o problemima unutar gastrointestinalnog trakta, a najčešće se radi o nemogućnosti probave ili apsorpcije određene hrane ili nutrijenta.

Razlozi nastanka intolerancija na hranu uključuju:

1. Nedostatak enzima potrebnog za potpunu probavu nutrijenata

Dobar primjer nedostatka enzima je intolerancija na laktozu. Kod nje je prisutan nedostatak enzima laktaze (beta-galaktozidaze) koji u tankom crijevu u normalnoj situaciju „cijepa“ molekulu laktoze na glukozu i galaktozu. Usred nedostatka enzima, osoba nema mogućnost probave laktoze te usred nakupljanja laktoze dolazi do probavnih tegoba.

2. Sindrom iritabilnih crijeva

Kod navedenog sindroma prisutni su razni gastrointestinalni problemi koji uključuju različite stupnjeve abdominalnih bolova, zatvor ili proljev i nadutost. Uzrok im je nepoznat, no većini pacijenata se simptomi učestalije javljaju usred konzumacije određene vrste hrane te se iz toga može zaključiti da hrana koju osoba konzumira ima značajan utjecaj

3. Prisutnost određenih spojeva u hrani

Određena hrana može u svom sastavu sadržavati spojeve koji  nekim ljudima izazivaju intolerancije na hranu.

• Nepotpuno kuhane grahorice sadrže toksine, aflatoksine, koji dovode do jakih GI problema.
• Neke namirnice, posebice riba, mogu sadržavati histamin. Spoj na koji je mnogo ljudi intolerantno te izaziva izrazito jake simptome, slične stanju anafilakse.
• Intolerancija na salicilate nije česta intolerancija, međutim neke osobe razvijaju simptome na normalne količine unesenih salicilata. U tom slučaju potrebno je smanjiti unos namirnica bogatih navedenim spojem.

4. Preosjetljivost na određene aditive

Kontroverzna tematika no važno je napomenuti kako svakako postoje aditivi, kao što su sulfiti (konzerviranje sušenog voća, hrane u konzervi te vina), koji potiču napade astme kod osjetljivih ljudi

5. Stres i fiziološki faktori

Stres ima izričiti utjecaj na probavu i njezinu kvalitetu. Usred akutnog stresa dolazi do poremećaja rada probavnog sustava: bolovi u želucu, slaba probava, proljev (ponekad konstipacija). Dok ako je prisutan kronični stres, mogući je razvitak puno težih kroničnih bolesti: gastritis, ulcerozni kolitis i Chronova bolest. Sve navedeno u značajnoj mjeri smanjuje mogućnost probave unesene hrane.

6. Metaboličke i autoimune bolesti (celijakija)

Autoimune bolesti probavnog sustava značajno narušuju funkcionalnost naše probave. Jedna od takvih bolesti je celijakija. Zanimljivo je da celijakija ima neke značajke alergijske reakcije - uključuje imunološki sustav. Međutim, za razliku od „prave“ alergijske reakcije, ljudi oboljeli od celijakije nemaju rizik od anafilaktičkog šoka.

Alergija na hranu:

• Prisutna aktivnost imunološkog sustava.
• Nastupa naglo – simptomi su često vidljivi već kroz nekoliko minuta.
• Do reakcije dolazi svaki puta kada se konzumira određena hrane (alergen)
• Male količine alergena (namirnice/ komponente hrane koje izaziva alergiju) dovode do nastupa jakih simptoma.
• Posljedice mogu biti izrazito ozbiljne – anafilaktični udar.

Intolerancija na hranu:

• Nema aktivnosti imunološkog sustava.
• Simptomi se najčešće razvijaju postepeno, ne nastaju direktno nakon konzumacije hrane.
• Do razvoja simptoma ne mora doći nakon svake konzumacije problematične hrane
• Do razvoja simptoma dolazi nakon konzumacije većih količina, uobičajeno manje količine nisu problematične.
• Iako neugodne, nisu opasne po život

Postoje određeni simptomi koji mogu biti zajednički i zbog kojih je ljudima ponekad teško razaznati o čemu se točno radi:

• Mučnina
• Bolovi u trbuhu
• Dijareja
• Konstipacija
• Povraćanje

Liječenje alergija i intolerancija

Prvenstveno je potrebno provjeriti ukoliko postoji alergija na određenu hranu ili ne. Kod toga će vam pomoći vaš liječnik. Nakon što se obratite liječniku, on će od vas prikupiti potrebne podatke (anamneza) te ukoliko je potrebno propisati vam adekvatne testove na alergije.

Moramo napomenuti da prije testiranja ne mijenjate ništa vezano uz prehranu jer postoji mogućnost da krvne analize dođu lažno negativne, usred izbačenih alergena. Naravno, navedeno se odnosi na blaže alergijske reakcije, ukoliko usred konzumacije određene hrane imate teške simptome, istu je potrebno u istom trenu u potpunosti eliminirati iz prehrane.

• Kožna testiranja (prick, scratch, intradermalni testovi)- jednostavno primjenjivi, a pozitivni kožni testovi, koji imaju bazu i u anamnestičkim podacima i s analizama krvne slike, često su dostatni za postavljanje precizne dijagnoze i odabir liječenja.
• Krvne pretrage (RIST, RAST, eozinofilija)- Za konačnu dijagnozu alergije na neku tvar često je nužno određivanje antitijela E (IgE).
• Provokacijski testovi - kod bolesnika se izazove (provocira) blaži alergijski odgovor kao potvrda da boluje od dotične bolesti.

Nakon što dobijete rezultate, ukoliko vam doktor kaže da su rezultati nekih od gore navedenih pretraga pozitivni na određenu hranu, istu je potrebno izbaciti iz prehrane u značajnim količinama.

Kako dijagnosticirati intolerancije na hranu?

Vjerujem kako ste čuli za testove intolerancije na hranu, danas su isti toliko rašireni da ih u sklopu svojih usluga nude  renomirani privatni klinički centri, a čak i zavodi za javno zdravstvo.

Problem s velikom većinom testova na intoleranciju je da oni jednostavno ne djeluju. Rekao sam da velika većina ne djeluje, zato što postoje legitimni testovi intolerancije na laktozu i fruktozu te naravno testovi koji otkrivaju celijakiju. Navedeno su klinički testovi kojima se određuje mogućnost tijela za apsorpcijom (metabolizmom) navedenih nutrijenata i kao takvi su pouzdani testovi određivanja intolerancija na navedene nutrijente.

Najbolja stvar je kontaktirati stručnjaka za prehranu (nutricionist, dijetetičar) koji vas može kvalitetno voditi kroz proces identifikacije problematičnih namirnica, a nakon toga i promjene prehrambenih navika kako bi reducirali ili u potpunosti eliminirali simptome intolerancija.

Što se tiče same prehrane, najbolja metoda za otkrivanje intolerancija na hranu je tzv. eliminacijska dijeta.

Ne postoji jedinstvena metoda, već eliminacijske dijete moraju biti izrazito individualno posložene, a sama dijeta se u svojoj srži svodi na dvije faze:

1. Faza – sumnjive namirnice i namirnice koje najčešće dovode do problema eliminiraju se jedna po jedna iz prehrane kroz period od 2 tjedna do 2 mjeseca

Kada se simptomi smanje, a stanje se poboljša, vrlo je vjerojatno da smo pronašli sumnjivu namirnicu, tada prelazimo na drugu fazu kako bi dodatno potvrdili sumnju u određenu namirnicu

2. Faza – izbačene namirnice se uvode u prehranu jedna po jedna, pritom se izrazito pazi na simptome i ako ponovo ubačena namirnica ne izazove određene simptome onda se ostavlja u prehrani, dok ako određena hrana izazove simptome, tada se ona općenito eliminira iz prehrane.

Opisana dijeta je najbolji (često i jedini) alat za identifikaciju intolerancija na hranu, dok služi i identificiranju namirnica koje izazivaju alergije, često zajedno s gore opisanim kliničkim testovima. No, isto tako je eliminacijska dijeta u suštini vrlo restriktivna zbog čega bi sami proces njenog provođenja trebao biti što kraći, ali pazeći da se pri tome dobe valjani rezultati.

Kao što smo napomenuli, u nekim situacijama izuzetno je teško odrediti radi li se u određenom slučaju o intoleranciji ili alergiji. Međutim, izuzetno je važno da određenu hranu iz prehrane ne izbacujete bez ikakve potrebe ili na temelju nevaljalih testova na intoleranciju. Liječenje temeljeno na lažnim testiranjima ne samo da je zavaravajuće, nego dovodi do loših, a ponekad i štetnih tretmana alergija i intolerancija na hranu..  Psst… Gluten nije kriv za sve (osim ako za to imate potvrdu od liječnika, u tom slučaju je).

Međutim, intolerancije, a posebice alergije, treba shvatiti izuzetno ozbiljno. Iako ne izazivaju po život opasne simptome, intolerancije značajno narušavaju kvalitetu života pojedinaca. Zbog toga je, u slučaju sumnji, važno poduzeti opisane korake te pravilno identificirati moguću prisutnost alergija ili intolerancija.

Reference:

1. American Academy of Allergy Asthma & Immunology.
2. Burks W. Clinical manifestations of food allergy: An overview. 
3. Food intolerance. National Health Service. Accessed Feb. 20, 2017.
4. Gerez IF, Shek LP, i dr. Diagnostic tests for food allergy., Singapore Med J. 2010 Jan;51(1):4-9.
5. Lavine E. Blood testing for sensitivity, allergy or intolerance to food. CMAJ April 03, 2012 184 (6) 666-668.
6. Nigg JT, Holton K. Restriction and elimination diets in ADHD treatment. Child Adolesc Psychiatr Clin N Am. 2014;23(4):937-953. 
7. The National Institute of Allergy and Infectious Diseases: "Fact Sheet: Food Allergy and Intolerances."
8. Zopf Y, Baenkler HW, Silbermann A, Hahn EG, Raithel M. The differential diagnosis of food intolerance. Dtsch Arztebl Int. 2009;106(21):359-370. 

Objavljeno 28.02.2023.