Laktoza je disaharid i glavni ugljikohidrat mlijeka sisavaca načinjen od jedne jedinice glukoze i jedne jedinice galaktoze. Laktoza intolerancija se odnosi na simptome kao što su nadimanje, bolovi u trbuhu, plinovi i proljev, ponekad mučnine i povraćanje povezani s nemogućnosti probave i apsorpcije laktoze.

Mogućnost probave i apsorpcije laktoze ovisi o prisutnosti enzima laktaze u našem probavnom sustavu koji je odgovoran za cijepanje veze između glukoze i galaktoze. Odvikavanjem od dojenja razina laktaze u probavnom sustavu smanjuje se na otprilike 10% kod većine sisavaca, a održavanje te ostale razine laktaze na postojećem nivou u odrasloj životnoj dobi ovisi o genetičkim predispozicijama. 

Epidemiološke studije pokazale su da 2/3-3/4 ljudi slijedi primjer ostalih sisavaca i smanji razinu laktaze na oko 10% dojenačke razine, a svega 1/4-1/3 održi mogućnost probave laktoze u odrasloj životnog dobi.

Kada se može javiti intolerancija na laktozu?

Intolerancija na laktozu javlja se u četiri različita slučaja. Prvi je rijedak i odnosi se na recesivnu genetsku mutaciju vezanu uz probavni enzim laktazu. U ovom slučaju novorođenče nije u stanju probaviti laktozu, a klinički simptomi se javljaju samim početkom dojenja.

Drugi slučaj javlja se kod prerano rođene novorođenčadi kod kojih laktaza nije u potpunosti razvijena. Najčešći slučaj intolerancije na laktozu javlja se kod odraslih osoba koje više se proizvode navedeni enzim, a zadnja je sekundarna intolerancija na laktozu koja se javlja npr. u osoba s bolestima tankog crijeva kao što su celijakija ili neke infekcije i upalne bolesti crijeva, zatim radi uporabe nekih lijekova, izloženosti radijaciji, operacijama gornjeg dijela probavnog sustava, itd. zapravo zbog oštećenja ili gubitka površine tankog crijeva koja rezultira deficijencijom enzima laktaze (ovo stanje se može popraviti nakon obnove oštećene regije). 

Kako se procjenjuje tolerancija na laktozu?

Postoji više testova koji kojima se procjenjuje tolerancija osobe na laktozu, a najčešći je laktoza hidrogen test iz daha. Nakon konzumacije 20-50 g laktoze iz daha se mjeri hidrogen i metan, a njihova koncentracija iznad određene razine ukazuje na fermentaciju ovog ugljikohidrata koju provodi crijevna mikroflora ako nije došlo do razgradnje i apsorpcije laktoze u tankom crijevu.

Bakterijska fermentacija neprobavljene laktoze je upravo ta koja uzrokuje plinove te kratkolančane masne kiseline koji zajedno doprinose pojavi simptoma intolerancije na laktozu.

Kako spriječiti pojavu simptoma vezanih za intoleranciju na laktozu?

Jedna od najlakših metoda kojom se rješava pojava simptoma intolerancije na laktozu je izbacivanje kompletne skupine mliječnih proizvoda iz prehrane, no ova metoda ima svoje negativne posljedice s obzirom na to da su mliječni proizvodi najvažniji prehrambeni izvor kalcija – najbitnijeg minerala za izgradnju i zdravlje kostiju.

Nedovoljan unos kalcija s neadekvatnim statusom vitamina D može dovesti do razvoja osteoporoze, odnosno smanjenja gustoće kostiju što povećava šansu prijeloma. Ovo je jako bitno prevenirati pogotovo u adolescentnoj dobi u kojoj je rast i stopa mineralizacije kostiju najveća tijekom životne dobi, kao i kod starijih osoba kada je pak gubitak koštane gustoće najveći.

Pristup kojim bi se izbjegla potpuna eliminacija mliječnih proizvoda iz prehrane uključivao bi konzumaciju mlijeka bez laktoze ili uporabu tableta s enzimom laktaze prije ili uz obrok koji sadrži mliječne proizvode.

Konzumacija tvrdih sireva uglavnom je sigurna i za osobe s intolerancijom na laktozu s obzirom na to da sadrže svega 0.1-0.9 g laktoze na 30 g proizvoda. Zatim, osobe koje imaju smanjenju, a ne potpunu nemogućnost probave i apsorpcije laktoze prema mnogim istraživanjima mogu tolerirati količinu laktoze iz jedne šalice mlijeka (12.5 g/250 mL) s minimalno ili nimalo simptoma prave intolerancije pa zaključujemo da je i doza konzumirane laktoze u nekim situacijama bitna.

Može se početi s konzumacijom 30-60 mL mlijeka na dan pa ga postepeno povećavati do maksimalno 250 mL kako bi se ispitala tolerancija različitih doza, preporučljivo uz konzumaciju obroka, pogotovo onih koji sadrže masnoće. Ovo dodatno smanjuje brzinu kojom laktoza dolazi u tanko crijevo što može rezultirati odsustvom neželjenih simptoma, dok namirnice kao što su kava i ljuta paprika imaju suprotan učinak. Laktoza u fermentiranim mliječnim proizvodima količinski je manja u istom volumenu ako npr. jogurt usporedimo s mlijekom, a osim toga jogurt sadrži bakterije mliječne kiseline koje dodatno reduciraju sadržaj laktoze kroz svoj metabolizam pa je ovo namirnica koju osobe koje nemaju pravu intoleranciju na laktozu često dobro podnose.

Na kraju, moguća je i zamjena mliječnih proizvoda različitim biljnim napitcima s dodanim kalcijem kao što su rižino mlijeko, bademovo, sojino, itd., a ista količina kalcija kao i u 250 mL mlijeka nalazi se u 1 serviranju sitne ribe konzumirane s kostima stoga je preporučljivo i ovo implementirati u prehrani. 

Mogu li osobe s intolerancijom na laktozu konzumirati proteinske pripravke i koje?

Što se tiče proteinskih pripravaka na bazi mlijeka, osobe s intolerancijom na laktozu trebale bi obratiti pažnju na vrstu pripravka kojeg će konzumirati.

Naime, whey protein koncentrat ili proteinski pripravak kazeina većini neće biti dobar izbor jer će zbog sadržaja laktoze uzrokovati gastrointestinalne smetnje. Ovaj problem se može spriječiti na nekoliko načina.

Prvi bi bio konzumirati izolat ili hidrolizat navedenih proteina. Ovi pripravci imat će nešto manji sadržaj laktoze ili ona u tim proizvodima uopće neće biti prisutna pa će biti sigurniji za konzumaciju. Drugi bi bio prije konzumacije bilo kojeg pripravka koji sadrži laktozu uzeti pripravak s enzimom laktaze koji će pomoći u probavi mliječnog šećera i smanjiti mogućnost probavnih smetnji pogotovo ako se isti pripravak ukomponira u cjeloviti obrok kao zobena kaša, smoothie ili pancake te se konzumira s nekim izvorom masnoće kao što su orašasti plodovi.

Za sve koji žele u potpunosti eliminirati mogućnost probavnih smetnji odabir proteinskog pripravka s goveđim proteinom, proteinom bjelanjka ili biljnim proteinima bit će rješenje. Treba imati na umu da je probavljivost i bioiskoristivost biljnih proteina manja od onih životinjskog porijekla pa je potrebna i veća doza istog kako bi se dobio isti anabolički učinak.

Također, bitno je kod odabira biljnog proteina kombinirati protein leguminoza i protein žitarica (npr. protein graška s proteinom riže) ili uzeti pripravak sa sojinim protein kako bi se dobio kompletan protein, odnosno protein koji ima sve esencijalne aminokiseline.

Reference:

1. Szilagyi, A, Ishayek, N. (2018) Lactose Intolerance, Dairy Avoidance, and Treatment Options. Nutrients. 10(12), 1994.
2. Storhaug CL, Fosse SK, Fadnes LT. (2017) Country, regional, and global estimates for lactose malabsorption in adults: A systematic review and meta-analysis. Lancet Gastroenterol. Hepatol. 2, 738–746.
3. Fazeli W., Kaczmarek S., Kirschstein M., Santer R. (2015) A novel mutation within the lactase gene (LCT): The first report of congenital lactase deficiency diagnosed in Central Europe. BMC Gastroenterol. doi: 10.1186/s12876-015-0316-0. 
4. Weaver LT, Laker MF, Nelson R. (1986) Neonatal intestinal lactase activity. Arch. Dis. Child. 61, 896–899. 
5. Seppo L, Tuure T, Korpela R, Järvelä I, Rasinperä H, Sahi T. (2008) Can primary hypolactasia manifest itself after the age of 20 years? A two-decade follow-up study. Scand. J. Gastroenterol. 43, 1082–1087. 
6. Rezaie A, Buresi M, Lembo A, Lin H, McCallum R, Rao S, Schmulson M, Valdovinos M, Zakko S, Pimentel M. (2017) Hydrogen and methane-based breath testing in gastrointestinal disorders: The North American Consensus. Am. J. Gastroenterol. 112, 775–784.
7. Suchy F, Brannon P, Carpenter T, Fernandez J, Gilsanz V, Gould J, Mennella J. (2010) National Institutes of Health Consensus Development Conference: Lactose intolerance and health. Ann. Intern. Med. 152. 792–796. 
8. Heine RG, AlRefaee F, Bachina P, Deleon JC, Geng L, Gong S, Madrazo JA, Ngamphaiboon J, Ong C, Rogacion JM. (2017) Lactose intolerance and gastrointestinal cow’s milk allergy in infants and children-common misconceptions revisited. World Allergy Organ. 10, 1–8.
9. Rozenberg S, Body JJ, Bruyere O, Bergmann P, Brandi ML, Cooper C, Devogelaer JP, Gielen E, Goemaere S, Kaufman JM, et al. (2016) Effects of Dairy Products Consumption on Health: Benefits and Beliefs—A Commentary from the Belgian Bone Club and the European Society for clinical and Economic Aspects of Osteoporosis, Osteoarthritis and Musculoskeletal Diseases. Calcif. Tissue Int. 98, 1–17. 

Objavljeno 29.01.2024.