Sigurno vam se dogodilo da vam komad hrane padne na pod i da vam netko spomene tzv. „pravilo 5 sekundi“ po kojem, ukoliko komad hrane u periodu od 5 sekundi dignete s poda, možete ga bezbrižno pojesti, bez straha od zaraze ili infekcije nečistoćama koje se na podu nalaze.

Posebno vam je ovo pravilo važno ako vam na pod padne neka jako draga namirnica, poput čokolade ili omiljenog kolača, zar ne?

No, što stručnjaci misle o tom „pravilu“ i jesmo li zaista unutar toga perioda sigurni od zaraze i bakterija?

Odakle potječe „pravilo 5 sekundi“?

Iako nema čvrstih dokaza odakle potječe ovo pravilo koje se proširilo po cijelom svijetu, neki autori sugeriraju da se radi o pravilu koje je donio mongolski vladar Džingis-kan koji je ostavljao hranu po podu kako bi pokazao da je hrana koja je njemu pripremljena uvijek dobra za jesi.

Drugi izvori navode da je začetnica ovog pravila slavna kuharica i autorica Julia Child kojoj je tijekom snimanje jedne emisije purica pala na pod nakon čega ju je ona podigla i nastavila kuhati.

Što znanost kaže?

Iako se radi o pravilu koje se proširilo po cijelom svijetu, stručnjaci su jednoglasni „pravilo 5 sekundi“ je mit i nje preporučljivo slijediti ga. „konzumacija hrane koja je pala na pod značajno povećava rizik od unosa bakterija koje mogu biti uzročnici trovanja hranom“, ističu stručnjaci.

Studija koju su proveli Miranda i Schaffner potvrdila je stav da je pravilo 5 sekundi mit. Naime, znanstvenici su testirali niz različitih namirnica koje su pale na pod i potvrdili da niti jedna namirnica nije izbjegla kontaminaciju, čak ni nakon samo trenutka boravka na podu. Ipak, što je namirnica dulje ostala na podu to je kontaminacija bila jača, ali to i dalje ne potvrđuje pravilo da se do 5 sekundi boravka na podu uspije izbjeći kontaminacija.

Također, razina kontaminacije ovisi i o vrsti površine na koju namirnica padne. Iznenađujući je podatak da podovi prekriveni tepihom prenose manje bakterija od podova od pločica i nehrđajućeg čelika. Drveni podovi različitu količinu bakterija sadrže, ovisno o drvu od kojeg su napravljeni.

Nadalje, kontaminacija ovisi i o vrti namirnice koja je pala. Iznimno vlažne namirnice, poput primjerice lubenice, imaju najviši stupanj kontaminacije, dok krute namirnice, poput primjerice čokolade, imaju niži stupanj kontaminacije, pa s time i rizika od zaraze.

Rizik kod „pravila 5 sekundi“

Ukoliko vjerujete u „pravilo 5 sekundi“ i jedete hranu koja je pala na pod i koju ste uspjeli podignuti u tom vremenskom periodu, izlažete se visokom riziku od unosa bakterija kao što su E.coli i salmonela. Obje ove bakterije mogu izazvati niz poteškoća i tegoba, a one u nekim slučajevima mogu čak biti i smrtonosne.

Stoga, kada vam sljedeći put komad hrane padne na pod zapitajte se je li vrijedno rizika podići ga i pojesti ili ćete ga ipak žrtvovati i baciti u otpad te tako smanjiti rizik od zaraze i trovanja. Naš savjet je da ipak imate na umu rizik i ne dovodite zdravlje u opasnost zbog komadića koji je završio na podu.

Reference:

1. Miranda RC, Schaffner DW. 2016. Longer contact times increase cross-contamination of Enterobacter aerogenes from surfaces to food. Appl Environ Microbiol 82:6490–6496.

Objavljeno 24.07.2019.