Ovo je jedna tema oko koje se još uvijek lome koplja, čak i nakon više od pola stoljeća istraživanja. Ima toliko istraživanja na ovu temu da sam dugo odgađao napisati ovaj članak zbog enormne količine posla, ali je konačno ovdje.

Dobra strana toga da je neka tema tako opsežno istražena je to da možemo sa dosta velikom sigurnošću donijeti neke zaključke. U članku ću prezentirati što pokazuju istraživanja na temu unosa zasićenih masti te dati utvrđene smjernice za očuvanje zdravlja krvožilnog sustava.

Što to znači da je neka mast (ne)zasićena?

Za razumijevanje ostatka članka, prvo trebamo ukratko objasniti kemijsku strukturu masti i par glavnih pojmova. Čitatelji koji poznaju materiju mogu preskočiti ovaj odlomak.

Masti i ulja su po svojoj strukturi esteri alkohola glicerola i triju masnih kiselina. Izrazi zasićeno/nezasićeno odnose se na zasićenost atoma ugljika (C) atomima vodika (H) u tom ugljikovodičnom lancu. Drugačije rečeno, to se odnosi na prisustvo dvostrukih veza medu atomima ugljika (C), kao što prikazuje slika 1.

Slika 1: Struktura zasićenih i nezasićenih masnih kiselina

Zasićene masne kiseline nemaju dvostrukih veza. Jednostruko nezasićene masne kiseline imaju jednu dvostruku vezu, a višestruko nezasićene dvije ili više dvostrukih veza između atoma ugljika.

Što su to „dobar kolesterol“ i „loš kolesterol“?

Sigurno ste čuli te izraze već puno puta – od liječnika, na televiziji, u novinama, itd. HDL je ono što ljudi zovu dobar kolesterol, a LDL zovu loš kolesterol. To je jako velika simplifikacija.

Kao prvo, kolesterol je kolesterol. To je molekula s točno određenom kemijskom strukturom. Ne postoji dobar i loš.
Kao drugo, HDL i LDL nisu neke podvrste kolesterola, to su lipoproteini - High-Density Lipoprotein i Low-Density Lipoprotein. Njihova je funkcija transport kolesterola kroz krvotok. Vjerojatno vam je poznato da masti nisu topive u vodi pa je stoga potrebno transportirati kolesterol uklopljen u neku veću molekulu. LDL prenosi kolesterol po krvotoku, a HDL uklanja kolesterol iz krvotoka i vraća ga nazad do jetre.

Iako nije točno nazivati HDL i LDL kao dobar/loš kolesterol, njihove koncentracije ipak jesu faktori rizika kod bolesti krvožilnog sustava, a to nas dovodi do idućeg odlomka.

Utjecaj zasićenih masti na faktore rizika za bolest srca

Količina i vrsta masti koje jedemo utječu na koncentracije određenih biomarkera u krvotoku, a među njima nalazimo ukupni kolesterol, trigliceride, te HDL i LDL o kojima smo maloprije pričali. Puno bitnije od samih koncentracija tih spojeva su njihovi omjeri pa ćemo se fokusirati na to. Kada se priča o faktorima rizika kod krvožilnih bolesti, u ovoj priči su najbitniji omjeri LDL:HDL te ukupni kolesterol:HDL

Što je taj omjer veći, smatra se da je tada veći i rizik za dobivanje bolesti krvožilnog sustava. I doista, konzumacija zasićenih masti povećava taj omjer. Zasad se situacija ne čini dobra za zasićene masti, ali idemo dalje.

Utjecaj zasićenih masti na samu bolest srca

Dosad je bila riječ o faktorima rizika, a sada idemo vidjeti što kažu istraživanja koja su istraživala utjecaj unosa zasićenih masti na samu bolest srca. Ovdje stvari postaju zanimljive!

Iako bi nakon čitanja prethodnog odlomka bilo logično zaključiti da zasićene masti negativno utječu na zdravlje srca, to nije ono što pokazuju studije. Meta-analize pokazuju da u stvarnim uvjetima ipak nema povezanosti između zasićenih masti i bolesti srca i krvnih žila.[1][2][3]

Vjerojatno se pitate: „Dobro, pa koji vrag…?!? Kako je moguće da zasićene masti povećavaju poznate faktore rizika, a studije ne pokazuju povezanost u stvarnim uvjetima??“

Problem je to što se ljudi često fokusiraju na jednu stvar, umjesto da gledaju širu sliku. Tako je slučaj i ovdje. Desetljećima se ljudi fokusiraju na drvo (zasićene masti) pa od toga ne vide šumu (ukupna prehrana i stil života).

Ako jedete više zasićenih masti, to ne znači da ćete sigurno dobiti bolest srca. Isto tako, čak da izbacite zasićene masti iz prehrane, nema garancije da nećete oboljeti od toga.

Slična je situacija i s ribljim ulje. Riblje ulje smanjuje razinu triglicerida[4] - još jedan od poznatih faktora rizika kod bolesti srca. Meta-analize pak pokazuju da riblje ulje nema pozitivnog utjecaja na kardiovaskularno zdravlje.[5][6]

Zaključak

Zasićene masti nisu ni približno loše kao što se nekoć mislilo, ali to ne znači da se njima trebamo šopati. Za svaki slučaj težite tome da većina masti koje unosite budu nezasićene, ali stvarno nema potrebe ni za strahom od zasićenih masti.

Ako vam je cilj dobro kardiovaskularno zdravlje, fokusirajte se na sljedeće stavke, za koje imamo čvrste dokaze da su doista bitne:

• minimalan unos trans-masnih kiselina[3]
• dovoljan unos povrća i voća[7]
• redovita fizička aktivnost[8]
• održavanje zdrave tjelesne mase[9]
• dovoljna količina sna[10]

Izvori:

1. Patty W Siri-Tarino, Qi Sun, i dr. Meta-analysis of prospective cohort studies evaluating the association of saturated fat with cardiovascular disease, Am J Clin Nutr. 2010 Mar; 91(3): 535–546
2. Chowdhury R, Warnakula S, i dr. Association of dietary, circulating, and supplement fatty acids with coronary risk: a systematic review and meta-analysis. Ann Intern Med. 2014 Mar 18;160(6):398-406. doi: 10.7326/M13-1788.
3. Russell J de Souza, Andrew Mente, i dr. Intake of saturated and trans unsaturated fatty acids and risk of all cause mortality, cardiovascular disease, and type 2 diabetes: systematic review and meta-analysis of observational studies BMJ 2015;351:h3978
4. Eslick GD, Howe PR, i dr. Benefits of fish oil supplementation in hyperlipidemia: a systematic review and meta-analysis. Int J Cardiol. 2009 Jul 24;136(1):4-16.
5. Aung T, Halsey J, i dr. Associations of Omega-3 Fatty Acid Supplement Use With Cardiovascular Disease Risks: Meta-analysis of 10 Trials Involving 77?917 Individuals JAMA Cardiol. 2018;3(3):225-233.
6. Asmaa S Abdelhamid, Tracey J Brown, i dr. Omega-3 fatty acids for the primary and secondary prevention of cardiovascular disease, Cochrane Database of Systematic Reviews
7. Aune D, Giovannucci E, i dr. Fruit and vegetable intake and the risk of cardiovascular disease, total cancer and all-cause mortality-a systematic review and dose-response meta-analysis of prospective studies. Int J Epidemiol. 2017 Jun 1;46(3):1029-1056.
8. Li J i Siegrist J., Physical activity and risk of cardiovascular disease--a meta-analysis of prospective cohort studies. Int J Environ Res Public Health. 2012 Feb;9(2):391-407.
9. Khan SS, Ning H, i dr. Association of Body Mass Index With Lifetime Risk of Cardiovascular Disease and Compression of Morbidity. JAMA Cardiol. 2018 Apr 1;3(4):280-287.
10. Michiaki Nagai, Satoshi Hoshide, Kazuomi Kario. Sleep Duration as a Risk Factor for Cardiovascular Disease- a Review of the Recent Literature, Curr Cardiol Rev. 2010 Feb; 6(1): 54–61.

Objavljeno 05.11.2018.