Što mislite o maratoncima? Kada čujete da je netko koga poznajete istrčao maraton, pomislite li da je to možda najzdravija osoba koju poznajete? Istrčati jednu od najtežih atletskih disciplina u dužini od 42,195 metara znači podnijeti strašan i tjelesni i psihički stres, koji zaista samo rijetki mogu izdržati. No, znate li razmjere toga stresa?

Zamislite ovo: Osim svog stresa koji se događa na mišićima, kostima i srcu, trčanje maratona može imati i iznimno snažan utjecaj na rad bubrega.

Maraton kao operacija srca

Istraživači s Yale School of Medicine otkrili su da je 80% trkača koji su završili maratone imalo funkciju bubrega koja je izgledala slično pacijentima koji su upravo podvrgnuti operaciji srca. „Ne možete napraviti razliku između trkača maratona i osobe koja je imala operaciju na srcu ili osobe koja leži na jedinici intenzivne njege“, naglasio je Chirag Parikh, nefrolog s Yale School of Medicine i vodeći autor studije.

Studija je provedena nad malim uzorkom trkača, njih samo 22, no Parikh i suradnici su proučavali trkače koji trče dužine dulje od 20 kilometara najmanje 5 godina, u posljednja 4 tjedna nisu trčali maraton te planiraju istrčati maraton u bližoj budućnosti.

Tijekom ispitivanja, uzeti su uzorci krvi ispitanika (9 muškaraca i 13 žena) dan prije utrke, 30 minuta nakon završetka utrke i dan nakon utrke. Kako stoji u rezultatima, većina trkača je imala razinu kreatina (kojega mišići proizvode tijekom aktivnosti) i upalnih proteina na sličnim vrijednostima koa oboljeli od akutnih bubrežnih bolesti.

Trčanje i funkcije bubrega

Funkcija bubrega je filtriranje krvi i izbacivanje toksina uronom. Iako analiza krvi i urina može samo neizravno pokazati oštećenje bubrega, ovi kemijski pokazatelji pokazuju koliko dobro rade bubrezi. Promjena u načinu funkcioniranja pokazuje da su oni na neki način ozlijeđeni.

Parikh i suradnici ističu da je niz aspekata trčanja koji oštećuju bubrege. Dehidracija dovodi do velikog, potencijalno štetnog, opterećenja bubrega. Trčanje također povećava tjelesnu temperaturu tijela, koja može pokrenuti katabolizam mišića i uzrokovati upalu u cijelom tijelu.

Oba stanja generiraju više proteina u našoj krvi koji se moraju filtrirati i potiču bubrege na pojačan rad.

I na kraju, u nastojanju da se spriječi pregrijavanje tijela i zadrži snaga u nogama, tijelo šalje hladnu krv na površinu kože i mišića, skrećući je s bubrega.

Dakle, veća aktivnost, manji protok krvi i smanjena opskrba vodom u trajanju od nekoliko sati gotovo je sigurno da će izazvati oštećenja bubrega.

No, ono što je bitno za naglasiti: u roku od 2 dana, sve vrijednosti se vraćaju u normalu. Čak i profesionalni sportaši koji primjerice nemaju dan nakon utrke vrijeme za odmor (poput primjerice ultramaratonaca ili biciklista na utrkama poput Tour de Francea) uspijevaju napraviti potpuni oporavak organizma. Jedina izminka su slučajevi kada postoji neki zdravstveni problem koji otežava opravak.

Reference:

1. Mansour, SG. Verma, G. Parikh, CR. i sur. Kidney Injury and Repair Biomarkers in Marathon Runners. American Journal of hidney Diseases. August 2017Volume 70, Issue 2, Pages 252–261.
2. Marathon running may cause short-term kidney injury. Dostupno na: Yale News. Pristupljeno 29. travnja 2019.

Objavljeno 30.04.2019.