Razumijevanje kako kralježnica izgleda i kako funkcionira puno nam može pomoći u razumijevanju problema koji se s ovim dijelom tijela događaju te bolovima koji nastaju uslijed različitih uzroka.

Zdrava kralježnica temelj je našeg ukupnog zdravlja. Ona je potporanj glavi, ramenima i cijelom gornjem dijelu tijela. Kralježnica sudjeluje u našem uspravnom držanju te daje fleksibilnost pokretima pretklona i rotacija u stranu. Također, kralježnica je zaštitni oklop leđnoj moždini.

Kralježnične krivine

Kralježnicu se obično dijeli na tri segmenta. Kad je promatramo sa strane, ta tri segmenta stvaraju tri prirodne krivine. C-krivine u području vrata i donjeg dijela leđa nazivaju se lordoza, s krivina u obliku naopakog slova C u području prsa naziva se kifoza.

Ove krivine su važne u uspravnom stajanju i održavanju ravnoteže, a ukoliko dođe do promjena u ovim krivinama (njihovom povećanju ili smanjenju) dolazi do poremećaja posture i onoga što najčešće nazivamo „lošim držanjem“.

Najčešći poremećaji posture ili kralježnične deformacije su kifoza torakalne kralježnice i lordoza lumbalne kralježnice. Još jedna česta deformacija kralježnice je skolioza, odnosno savijanje kralježnice u stranu, promatrano s leđa (Umjesto I linije, kralježnica čini S ili C oblike).

Mogući uzroci bolova u donjem dijelu leđa

Bolovi u leđima razlikuju se od osobe do osobe. Kod nekih se bol javlja iznenada i naglo, a kod drugih se ona pojavljuje u slabom intenzitetu te potom pojačava iz dana u dan. Osim u slučaju teških ozljeda, bolovi u leđima najčešće iščezavaju nakon par tjedana.

Niz je mogućih uzroka bolova u donjem dijelu leđa. Ponekad bolove može izazvati neka specifična kretnja, poput saginjanja ili pregibanja ili podizanja težeg tereta. Također, starenje značajno doprinosi razvoju bolova u donjem dijelu leđa.

Najčešći uzroci bolova u donjem dijelu leđa su:

• Ozljeda diska
• Degeneracija diska
• Degenerativna spondilolisteza
• Spinalna stenoza
• Skolioza
• Prekomjerna aktivnost

Ozljeda diska – Ova vrsta bolova teško i sporo prolazi. Najčešća ozljeda ovoga tipa je hernija diska, odnosno njegovo iskliznuće. Hernija diska označava odmicanje želatinoznog središta (jezgre) prema vanjskom prstenu. Ako je disk jako istrošen ili ozlijeđen, jezgra se može stisnuti do kraja. Kad se hernija diska izboči prema kralježničnom kanalu, dolazi do pritiska na osjetljive kralježnične živce, uzrokujući bol. Budući da hernija diska u donjem dijelu leđa često vrši pritisak na korijen živca koji vodi do noge i stopala, bolovi se često javljaju u stražnjici i niz nogu, što se dijagnosticira kao išijas. Hernija diska često se javlja kod pokreta podizanja, povlačenja, pretklona ili rotacija.

Degeneracija diska - Sa starenjem, diskovi se stanjuju i troše. U nekim slučajevima dolazi do njihovog potpunog stanjenja, pri čemu kralješci dolaze u kontakt jedan s drugim i taru se, što izaziva bolove i krutost u tom dijelu. Ovo trošenje kralježaka naziva se osteoartritisom, što može dovesti do niza problema, uključujući i spinalnu stenozu.

Degenerativna spondilolisteza - Promjene zbog starenja i općeg trošenja otežavaju zglobovima i ligamentima održavanje kralježnice u pravilnom položaju. Kralješci se pomiču više nego što bi trebali, te može doći do klizanja kralješka naprijed-nazad. Ako se dogodi previše klizanja, kosti mogu početi pritiskati kralježnične živce, što izaziva bolove.

Spinalna stenoza - Spinalna stenoza nastaje kada se prostor oko leđne moždine suzi i vrši pritisak na moždinu i kralježnične živce. Sa stanjenjem diskova i razvojem osteoartritisa može doći do reakcije tijela poticanjem izrastanja nove kosti u fasetnim zglobovima kako bi se stvorila potpora kralježnici. Vremenom ovaj prekomjerni rast kostiju može dovesti do suženja kičmenog kanala. Osteoartritis također može dovesti do zadebljanja ligamenata koji povezuju kralješke, što može suziti kralježnični kanal i izazvati bolove.

Skolioza – Nepravilna linija kralježnice koja se najčešće javlja već kod djece. Može se razviti i kod starijih osoba s dijagnosticiranim artirtisom. U slučaju stvaranja pritiska na živce, dolazi do razvoja bolova, koji se mogu širiti skroz na nogu.

Prekomjerna aktivnost – Specifični pokreti poput dizanja ili pretklona mogu izazvati bolove u donjem dijelu leđa, ako ih se izvodi nepravilno. Naime, ovdje dolazi do istezanja ili ozljede mišića i ligamenata što može izazvati bolove. Ova vrsta boli nestaje nakon par dana.

Simptomi poremećaja ili deformacija u donjem dijelu leđa

Bolovi u donjem dijelu leđa mogu biti različiti: od kontinuirane tupe boli do povremenih probadanja ili bolova nalik grčevima. Često je upravo vrsta boli pokazatelj uzroka koji je bol izazvao.

Mnogima će ležanje na ravnoj podlozi olakšati bolove, bez obzira na uzrok boli.

Osobe koje bilježe bolove u donjem dijelu leđa najčešće navode sljedeće simptome:

• Bolovi u leđima se pogoršavaju s pretklonima i podizanjima.
• Sjedenje može pogoršati bol.
• Stajanje i hodanje mogu pogoršati bol.
• Bolovi u leđima se pojavljuju, nestaju i ponovo vraćaju.
• Bol se može proširiti s leđa u stražnjicu ili vanjski dio kuka. Ponekad se bol širi i niz nogu.
• Išijas je čest javlja kod hernije diska. To uključuje bolove u stražnjici i nogama, pa čak i utrnulost, trnce ili slabost koja se spušta skroz u stopalo. Moguće je imati išijas bez bolova u leđima.

Bez obzira na godine i simptome, ako bolovi u leđima ne nestanu nakon par tjedana svakako se savjetuje posjetiti liječnika koji će odraditi dijagnostiku te vas uputiti na terapiju.

Kako prevenirati bolove donjem dijelu leđa?

Jačanje mišića corea osigurat će bolju posturu, čvršću kralježnicu te manje rizika od neželjenih ozljeda uzrokovanih svakodnevnim kretanjem.

Objavljeno 26.09.2020.