Escherichia coli (E. coli) je skupni naziv za bakterije koja žive u probavnom traktu čovjeka i drugih vrsta sisavaca, a otkrio ih je bakteriolog i pedijatar Theodor Escherich pa su po njemu i dobile ime.

Bakterije Escherichia coli (E. coli) imaju oblik bacila i nužne su u ljudskom organizmu za pravilnu probavu hrane te sudjeluju u pravilnom funkcioniranju crijevne flore. Većina sojeva E. coli nije štetno, te su dio zdrave bakterijske flore u ljudskom crijevu. Međutim, neke vrste mogu kod ljudi uzrokovati bolesti, uključujući proljev, bol u trbuhu, vrućicu i ponekad povraćanje, a upravo je to ono po čemu je ova bakterija poznata.

E. coli O157: H7 je jedan od opasnih sojeva bakterije E. coli, a koji proizvodi snažni toksin Shiga, koji može izazvati crijevnu infekciju. Zaražene osobe se oporave u periodu od 6 do 8 dana, ali ova infekcija može biti jako opasna za djecu i osobe s oslabjelim imunološkim sustavom.

Druge vrste bakterije E. coli mogu izazvati infekcije urinarnog trakta, bolesti respiratornog sustava, upalu pluća ili druge vrste bolesti, pa čak i meningitis.

Simptomi infekcije E. coli

Simptomi infekcije E. coli 0157 se obično javljaju u roku od 3 do 4 dana nakon izlaganja bakteriji. U nekim slučajevima simptomi se javljaju već nakon 24 sata, a ponekad tek nakon 7 dana. Najčešći simptomi su:

• bolovi u trbuhu ili snažni grčevi, koji često počinju odjednom
• vodenast proljev, koji počinje nekoliko sati nakon što bol započne
• svijetlocrvena krvava stolica oko dan kasnije, što je posljedica toksinskih oštećenja u crijevima
• mučnina, a u nekim slučajevima i povraćanje
• u nekim slučajevima groznica, obično ispod 38,3 stupnja Celzijeva
• umor, koji je posljedica dehidracije i gubitka tekućine i elektrolita

U nekim slučajevima zaraženi nemaju uočljive simptome, ali mogu prenijeti infekciju na druge.

Liječenje infekcije E. coli

Nema lijeka za E. coli O157: H7 već se organizam sam uspijeva izboriti i riješiti infekcije. Ne savjetuje se uzimati antibiotike. Oboljelima se savjetuje mirovanje i unos veće količine tekućine, kako bi se izbjegla dehidracija.

Također, ne savjetuje se oboljelima davati lijekove protiv proljeva jer takva sredstva usporavaju probavu te otežavaju sposobnost organizma da sam učinkovito izbaci toksine.

Urinarne infekcije

Urinarne infekcije su također česta posljedica infekcije bakterijom E. coli. Čest je primjer cistitis, bakterijska infekcija mokraćnog mjehura.

Naime, budući da je izlaz urinarnog trakta u blizini anusa, bakterije se jednostavno mogu proširiti iz gastrointestinalnog trakta u urinarni te se ondje razmnožiti.

Uzroci infekcije E. coli

Većina vrsta E. coli je bezopasna, ali neke proizvode toksine koji izazivaju bolesti i infekcije. Skupina E.coli u koju spada i ranije spomenuta 0157:H7 proizvodi snažne Shiga toksine. Ovaj toksin može oštetiti sluznicu tankog crijeva.

Ljudi se mogu zaraziti:

• Gutanjem kontaminirane vode – uvijek pazite da pijete vodu koja je zdravstveno ispravna, a ako u to niste sigurni, kupujte flaširanu. Također, zaraza se može dogoditi konzumacijom hrane koja je oprana u kontaminiranoj vodi.
• Gutanjem kontaminirane hrane – moguće je zaraziti se nedovoljno termički obrađenom govedinom, nepasteriziranim mlijekom, voćnim sokovima, sirevima, alfa-alfa klicama ili sirovim povrćem. Također, osobe koje imaju infekciju, a rade u restoranu mogu prenijeti klice na hranu gostiju, ako neredovito peru ruke nakon odlaska na toalet.
• Kontakt sa zaraženom osobom – širenje zaraze se može spriječiti redovnim pranjem ruku i održavanjem osobne higijene.
• Kontakt sa životinjama – bakterije se mogu proširiti i na farmama, u zoološkim vrtovima te na sajmovima životinja.

Također, određene skupine ljudi su podložnije infekciji od drugih:

• Osobe s oslabjelim imunološkim sustavom – osobe oboljele od AIDS-a, osobe koje uzimaju imunosupresivne lijekove te osobe koje primaju kemoterapiju.
• Osobe sa smanjenom želučanom kiselinom – što može biti posljedica operacije na želucu ili lijekova koji snižavaju želučanu kiselinu.
• Mlađe i starije osobe – imaju veći rizik od infekcije i komplikacija koje infekcija može donijeti.

Komplikacije nakon infekcije E. coli

Većina osoba zaraženih E. coli oporavlja se od zaraze u periodu od 7 dana, no u nekim slučajevima može doći do komplikacija povezanih s E. coli.

Oko 10% zaraženih je pod rizikom od razvoja hemolitičko-uremičkog sindroma (HUS). HUS karakterizira uništavanje crvenih krvnih stanica (što dovodi do anemije), smanjen broj trombocita te akutno zatajenje bubrega. Najčešće ova komplikacija pogađa djecu i starije osobe.

Dijagnoza infekcije E. coli

Nakon što identificira simptome, liječnik će poslati stolicu oboljele osobe na analizu. Uzorak se mora uzeti u rasponu od 24 sata od početka krvavog proljeva.

Prevencija infekcije E. coli

Prevencija E. coli slična je kao i kod drugih patogena. Ona uključuje:

• Dobra termička obrada mesa, pogotovo mljevenog
• Prednost pasteriziranom mlijeku i jabučnom soku, pred nepasteriziranim
• Detaljno pranje povrća, pogotovo zelenog lisnatog
• Temeljito pranje posuđa u kojem se hrana kuha i jede
• Odvojeno spremanje mesa i ne-mesnih namirnica u hladnjaku
• Primjerena briga o osobnoj higijeni i redovno pranje ruku koristeći sapun

Objavljeno 15.08.2019.