Slijepo crijevo ili crvuljak ili appendix je dio crijeva čija duljina može varirati od 2 do 20 cm (prosječna duljina je oko 8 cm), a koji nema nikakvu funkciju u ljudskom probavnom sustavu. Nalazi se na početku debelog crijeva odakle izlazi i najčešće visi prema zdjelici.

Čovjek se najčešće upozna sa slijepim crijevom kad on počne stvarati probleme, a najčešći problem je upala slijepoga crijeva ili apendicitis. Apendicitis može biti akutni ili kronični, a najčešće se događa između 15. i 30. godine života. U akutnim slučajevima, simptomi su ozbiljni i razvijaju se naglo, dok su u kroničnom stanju simptomi blaži te se mogu pojavljivati i nestajati u razdoblju od nekoliko tjedana, mjeseci pa čak i godina.

U slučaju neliječenja upale slijepoga crijeva može doći do pucanja, što može rezultirati prolijevanjem bakterija po trbušnoj šupljini što može imati fatalne posljedice.

Koji su faktori rizika upale slijepog crijeva?

Upala slijepoga crijeva je bolest koja može pogoditi svakoga, no postoje skupine koje imaju nešto veći faktor rizika. To su:

• Dobne skupine između 15. i 30. godine života
• Muškarci češće obolijevaju od upale slijepoga crijeva od žena
• Osobe koje imaju obiteljsku anamnezu ove bolesti, imaju veću šansu od obolijevanja od apendicitisa

Iako nema sigurnog načina kako spriječiti razvoj apendicitisa, rizik se može smanjiti prehranom bogatom vlaknima. Namirnice bogate vlaknima su:

• Voće i povrće
• Leća, mahune, grah i ostale mahunarke
• Zobena kaša, smeća riža, punozrnata pšenica i druge punozrnate žitarice.

Koji su simptomi upale slijepog crijeva?

Najčešći simptomi apendicitisa su sljedeći:

• Bolovi u gornjem dijelu trbuha i oko pupka
• Bolovi u donjem desnom dijelu trbuha
• Gubitak apetita
• Loša probava
• Mučnina i povraćanje
• Proljev ili zatvor
• Oticanje trbuha
• Nemogućnost prolaska plinova
• Blago povišena temperatura

Bolovi izazvani apendicitisom počinju kao lagani grčevi, a s vremenom najčešće postaju sve jači i jači. Najčešće počinju u gornjem dijelu trbuha i oko pupka, pa se spuštaju prema donjem dijelu trbuha i donjem desnom kvadrantu abdomena.

U slučaju sumnje na apendicitis nikako se ne smiju uzimati laksativna sredstva jer oni mogu izazvati prsnuće slijepog crijeva i ozbiljne komplikacije.

Ako imate neke od gore navedenih simptoma i sumnjate na apendicitis odmah se javite liječniku kako bi se, u slučaju hitnoće, odmah podvrglo terapiji.

Koji su uzroci upale slijepog crijeva?

Vrlo često točan uzrok nastanka upale slijepog crijeva nije poznat. Stručnjaci vjeruju da do upale dođe kad dio slijepog crijeva bude blokiran/začepljen ili opstruiran. Niz je faktora koji mogu utjecati na začepljenje slijepog crijeva, uključujući:

• Nakupine stvrdnute stolice
• Uvećani limfoidni folikuli
• Crijevne gliste
• Ozljeda, ili
• Tumor

Kad dođe do začepljenja slijepog crijeva, bakterije se u tom dijelu umnažaju, što dovodi do oticanja, a to izaziva bolni pritisak u području abdomena.

Kako se dijagnosticira upala slijepog crijeva?

U slučaju sumnje na upalu slijepoga crijeva, liječnik će prvo napraviti pregled palpacijom donjeg desnog dijela abdomena tražeći oteklinu ili krutost. Na temelju tog prvog pregleda, liječnik može oboljeloga poslati na detaljniju dijagnostiku.

Ne postoji jedinstven test za dijagnostiku apendicitisa već se radi nekoliko testova kako bi se utvrdila ili odbacila mogućnost bolesti.

• Kompletna krvna slika – apendicitis često prati i bakterijska infekcija koja se iščitava iz ovog nalaza
• Test urina – kako bi se odbacila mogućnost urinarne infekcije ili bubrežnih kamenaca koji imaju slične simptome
• Test trudnoće – vanmaterična trudnoća može biti prepoznata kao upala slijepoga crijeva pa je potrebno odbaciti ovu mogućnost
• Pregled zdjelice – radi se radi odbacivanaj mogućnosti postojanja ciste na jajaniku ili upalne bolesti zdjelice.
• Slikanje abdomena – ultrazvuk, CT ili MR abdomena kojim se mogu dijagnosticirati uzroci bolova u abdomenu.

Koje su opcije liječenja upale slijepog crijeva?

Ovisno o stanju, plan liječenja upale slijepoga crijeva može uključivati neke od sljedećih opcija:

• Operativno odstranjenje slijepoga crijeva
• Drenaža ili operativno isušivanje apscesa
• Terapija antibioticima
• Terapija sredstvima za ublažavanje bolova
• Infuzija
• Tekuća prehrana

U  rijetkim slučajevima, upala slijepoga crijeva se može izliječiti bez operativnog zahvata, no liječnici se najčešće odmah odlučuju za apendektomiju, zahvat odstranjivanja slijepoga crijeva.

U slučaju postojanja apscesa koji se nije rasprsnuo, liječnik može liječiti apsces prije nego podvrgavanja operaciji. Za početak se daje antibiotike te se radi drenaža apscesa gnoja.

Operativni zahvat se može raditi laparoskopski i klasičnom operacijom kojom se uklanja crvuljak.

Oporavak nakon upale slijepog crijeva?

Kao i nakon svakog drugog zahvata, oporavak nakon operacije lsijepoga crijeva ovisi o nekoliko faktora:

• Ukupnom zdravstvenom stanju operirane osobe
• Činjenici je li od upale ili tijekom operacije došlo do komplikacija, te
• Specifičnim terapijama koje oboljeli dobiva.

Kod laparoskopskog zahvata, osoba će biti otpuštena iz bolnice već sljedeći dan. Kod klasičnog operativnog zahvata, ostaje se nekoliko dana u bolnici. Do potpunog oporavka od upale slijepoga crijeva ponekad treba nekoliko tjedana, a u slučaju komplikacija i nešto više.

U slučaju bilo kojeg od gore navedenih simptoma upale slijepoga crijeva, odmah posjetite liječnika koji će vas uputiti, ako je potrebno, na daljnju dijagnostiku te spriječiti eventualne komplikacije koje se s ovom bolešću mogu dogoditi. 

Objavljeno 05.09.2019.