Ljudi su uistinu fascinantna bića. U samo jednoj minuti napravimo puno toga: udahnemo 8 puta, srce napravi 40-ak otkucaja, proizvedemo 76 milijuna crvenih krvnih stanica, kroz glavu nam prođe 25 različitih misli i još puno toga. I tako svaku minutu, 24 sada dnevno, 7 dana u tjednu. Jedan zanimljiv dio našeg tijela je i kralježnica, a u ovom tekstu cilj nam je iznijeti 20 zanimljivih činjenica o ljudskoj kralježnici koje biste i vi trebali znati. Pa krenimo.

Kralježnica se sastoji od 24 kralješka, a od toga su: 7 cervikalnih (vratnih), 12 torakalnih (prsnih) i 5 lumbalnih. Atlas i aksis (C1 i C2) su prva dva vratna kralješka i oni se uzglobljuju sa zatiljnom kosti, dok se posljednji lumbalni kralježak (L5) uzglobljuje sa križnom kosti (os sacrum) koja povezuje kralježnicu i zdjelicu.

Kralješci se ne naslanjaju jedan na drugi već su odvojeni intervertebralnim diskovima koji štite kralješke od trenja, a ispunjeni su tekućinom koja amortizira vanjske sile.

Količina tekućine u diskovima se mijenja tijekom dana te smo zbog toga ujutro nešto viši nego uvečer. Također, diskovi tijekom godina „dehidriraju“ što je jedan od razloga zbog kojeg se u starosti smanjuje tjelesna visina.

Kretnje u tri ravnine

Kralježnica zbog svoje strukture ima mogućnost kretnji u sve tri ravnine:

• u sagitalnoj ravnini: fleksija i ekstenzija
• u frontalnoj ravnini: lateralna fleksija
• u transverzalnoj ravnini: rotacije

Cervikalni dio kralježnice je njen najpokretljiviji dio i zbog toga je podložan ozljedama. Ozljede vratnog dijela kralježnice česte su prilikom automobilskog sudara i intenzivnog kontakta igrača u američkom nogometu. U takvim situacijama dolazi do hiperfleksije ili hiperekstenzije kralježnice koja u kombinaciji s velikom silom uzrokuje ozljede.

Prema podacima koje nam pruža American College of Sports Medicine čak 60-80% ljudi u odrasloj dobi imaju problema s bolovima u donjem dijelu leđa.

Bolovi u kralježnici

Dobre vijesti su podaci koje ističu McKenzie i May, a oni su da se čak 80% ljudi oporavi od bolova u donjem dijelu leđa i to već nakon 4-6 tjedana od početka tretmana.

Osobe dobi od 30-39 godina se najčešći pacijenti koji završe na operaciji lumbalnog dijela kralježnice.

Kako i vi ne biste imali probleme s bolovima u leđima izbjegavajte nošenje torbe na jednoj strani tijela. Takvo nošenje torbe može uzrokovati bolove u vratu, ramenu i leđima.

Jedan od uzroka bolova u leđima može biti i nepravilno sjedenje. Kako bi izbjegli potencijalne probleme sjedite tako da su vam leđa uz naslonjač a koljena na razini kukova.

Spavanje u nepravilnom položaju također može biti jedan od uzroka bolova u kralježnici. Kako bi izbjegli potencijalne probleme pridržavajte se sljedećih savjeta:

• Spavajte na boku ili na leđima
• Kada ležite na leđima stavite jastuk ispod koljena kako bi smanjili opterećenje na leđa
• Kada ležite na boku postavite jastuk između blago savijenih koljena

Prilikom rada na računalu važno je postaviti ekran na prikladnu visinu, s obzirom na to da previsok ili prenizak ekran može stvoriti bolove u vratnom dijelu kralježnice.

Prirodne zakrivljenosti kralježnice

Ljudska kralježnica ima svoje prirodne zakrivljenosti, a one su kifoza i lordoza. Kod nekih ljudi to zakrivljenje može biti pretjerano i u tome slučaju govorimo o devijacijama. Najčešće devijacije u kralježnici su:

• Hiperkifoza – podrazumijeva zakrivljenje u vratnoj regiji
• Hiperlordoza – zakrivljenje u lumbalnom dijelu
• Skolioza – lateralno zakrivljenje kralježnice

Kako ističe McGill osobe ne bi trebale vježbati u jutarnjim sati ako to vježbanje uključuje pregibanje u kralježnici ili fleksiju. S obzirom na to da je moguć povećan stres na tkiva u to vrijeme. McGill preporučuje da se pričeka barem sat vremena nakon ustajanja ili da se u doda šetnja prije treninga kako bi se to vrijeme smanjilo.

Kralježnica je povezana i s našim živčanim sustavom. Naime, naš živčani sustav se sastoji od centralnog i perifernog živčanog sustava. Centralni živčani sustav sastoji se od mozga i leđne moždine koja je produžetak mozga i prolazi kroz kralježnicu. Još jedan razlog zašto ozljede kralježnice mogu biti veoma opasne i utjecati na pokrete u ostatku tijela.

Mišići koji "drže" kralježnicu

Da nema mišića koji okružuju kralježnicu ona bi bila veoma nestabilna i mogla bi podnijeti opterećenje od samo 2-3 kg prije nego li se savije.

Oko kralježnice nalazi se 120 mišića.

Jedan od najčešćih testova izdržljivosti su trbušnjaci do otkaza. Radili su se svugdje, od školi do vojske. Zanimljivo, Američka vojska taj test planira izbaciti i iz protokola testiranja s obzirom na to da velika i česta fleksija kralježnice može uzrokovati i ozljede.

Nadovezujući se na prethodnu točku važno je istaknuti da je mišiće corea bolje trenirati kroz izometričke kontrakcije (npr. plank) nego kroz klasične „trbušnjake“. Osim lijepog trbuha važno je i imati zdravu kralježnicu.

Za kraj jedan fun fact, iako žirafe imaju puno duži vrat od ljudi, i naša i njihova cervikalna regija sastoji se od 7 kralježaka.

Jeste znali sve navedeno? Nešto možda da, nešto možda ne. Bilo kako bilo, čuvajte svoju kralježnicu, trebat će vam.

Reference

• McKenzie RA, May S. The Lumbar spine: Mechanical Diagnosis and Therapy. Spinal Publications, New Zealand Ltd; 2003.
• ACSM Resources for the personal trainer. Wolters Kluwer. 2013.
• Mel C. Siff. Facts and Fallacies of fitness. 2003.
• Stuart McGill. Low back disorders. Human Kinetics. 2016
• Active IQ. Certificate in Personal Training. 2009.

Objavljeno 16.07.2016.