Mnogima od nas kruljenje u želucu je znak da krenemo prema kuhinji. No, za one koji provode prehranu povremenog posta (intermittent fasting) to kruljenje je samo osjećaj na koji se s vremenom priviknu.

Intermittent fasting

Intermittent fasting (IF) je potvrđena nefarmakološka strategija sprječavanja nekih od najčešćih bolesti današnjice, od kardiovaskularnih bolesti i raka do dijabetesa i kognitivnih bolesti, ističu Mattson i sur.

Pod pojmom intermittent fasting podrazumijeva se niz prehrambenih režima koji imaju neke zajedničke osobine. Jedan od najpopularnijih fasting režima je tzv „5:2 dijeta“ u kojoj je osoba na restriktivnom unosu (500-600 kalorija na dan) dva dana u tjednu, dok se u ostalih pet dana jede normalno.  

Drugi poznati režimi s postom su oni koji zahtijevaju vremenski ograničene (16-8, 18-6) periode unosa hrane (kalorijski unos nije ograničen), naizmjenične dane posta i ne-posta (24 sata posta, pa 24 sata unosa hrane), periodične postove u duljem trajanju (postove koji traju 2 do čak 20-ak dana).

Niz se studija bavio upravo utjecajem provedbe vremenski ograničenog posta na starenje i niz bolesti. Kako ističu Wei i sur. prehrana s povremenim postom pozitivno utječe u liječenju i prevenciji niza bolesti i stanja, od pretilosti, povišenog kolesterola, visokog krvnog tlaka te metaboličkog sindroma.

Ovaj pozitivan utjecaj ove dijete vidljiv je već kod provedbe intermittent fastinga 3-4 puta godišnje u trajanju od 5 dana!

Zašto je intermittent fasting djelotvoran?

Kada nam tijelo uđe u stanje posta, praznimo zalihe glikogena u jetri i pretvaramo ih u ketonska tijela. Tijekom posta, mnogi će već u nekoliko ati ući u stanje ketoze. Osim toga, niz je studija pokazao da stanje posta značajno utječe na ubrzavanje metabolizma.

Kako su pokazali Patterson i sur. različiti režimi posta postižu značajno smanjenje glukoregulatornih markera, lipida, upalnih markera i tjelesne težine.

Kako intermittent fasting utječe na mozak?

Mattson i sur. su se usredotočili na proučavanje kako intermittent fasting utječe na kognitivne sposobnosti i zdravlje mozga. Nizom je studija potvrđeno da stanje ketoze u koje se dolazi postom dovode do stanične i molekularne prilagodbe u mozgu koja daje koristi kao što su otpornost na stres, ozljede i bolesti.

Studije provedene na životinjama su pokazale da smanjenje kalorijskog unosa za 40-50% dovodi do smanjenja volumena srca, jetre, crijeva i mišića, ali veličina mozga ostaje nepromijenjena.

Znanstvenici ovo pojašnjavaju na sljedeći način: Ketoni su izvrstan izvor energije za mozak, bolji od nepouzdanih fluktuacija glukoze. Vjerojatno je da su sisavci koji u preživjeli duge periode bez hrane, evolucijski razvijeni u tom smjeru da im mozak preživljava te periode bez ikakvih problema.

Mattson dodaje kako intermittent fasting poboljšava kognitivne funkcije te jača komunikaciju između različitih regija u mozgu koje su iznimno važne za pravilno i dobro kognitivno zdravlje.

Intermittent fasting u borbi protiv karcinoma

Studija koju su proveli Marinac i sur. pokazala je da je produljeni noćni post značajno povezan s poboljšanom regulacijom glikemije (razine glukoze u krvi) i time smanjenim rizikom od karcinoma dojke.

Studija koju su proveli Marinac i Nelson proučavala je podatke preko 2400 pacijenata u remisiji od karcinoma dojke u ranoj fazi. Kod onih čini noćni post je bio manji od 13 sati, rizik od ponovnog vraćanja karcinoma je bio 36% veći nego kod onih koji su imali noćni post dulji od 13 sati. Znanstvenici ovo otkriće povezuju i s inzulinom:

Iako inzulin djeluje dobro ujutro i rano popodne, navečer počinje suzbijati melatonin i hormon rasta. Šećer u krvi izaziva reakcije s proteinima i krvnim žilama. „Proteini tada postaju „obloženi“ šećerom što izaziva nepovratnu štetu“, pojašnjavaju znanstvenici i dodaju da povišena glukoza i inzulin tijekom noći ili u duljem vremenskom intervalu, potiču rast tumorskih tkiva.

Iz svega navedenoga, ali i iz niza pozitivnih osobnih iskustava osoba koje su isprobale intermittent fasting ne samo s ciljem gubitka viška kilograma, već i poboljšanja općeg zdravstvenog stanja, ovo je način prehrane kojem svakako treba dati priliku, a koji će, zacijelo, u narednim godinama, biti iznimno zanimljiv znanstvenicima i njihovom radu.

Reference:

1. Mattson MP, Longo VD, Harvie M. Impact of intermittent fasting on health and disease processes. Ageing Res Rev. 2017;39:46-58.
2. Wei M, Brandhorst S, Shelehchi M, et al. Fasting-mimicking diet and markers/risk factors for aging, diabetes, cancer, and cardiovascular disease. Sci Transl Med. 2017;9.
3. Patterson RE, Sears DD. Metabolic effects of intermittent fasting. Annu Rev Nutr. 2017;37:371-393.
4. Marinac CR, Natarajan L, Sears DD, et al. Prolonged nightly fasting and breast cancer risk: findings from NHANES (2009-2010). Cancer Epidemiol Biomarkers Prev. 2015;24:783-789.
5. Marinac CR, Nelson SH, Breen CI, et al. Prolonged nightly fasting and breast cancer prognosis. JAMA Oncol. 2016;2:1049-1055.

Objavljeno 28.07.2020.