Provedba dijete zahtijeva ustrajnost, disciplinu i planiranje što je mnogima teško. No, ako ste ikada iskušali post (intermittent fasting), pogotovo teže varijante poput 24, 36 ili 72-satnog posta tada znate da se radi o iznimno teškom procesu, jednako mentalno tako i fizički. No, isto tako, post kao način utjecaja na zdravlje ima dugu povijest provedbe i čak i pradavne prakse liječenja prepoznaju post kao način liječenja.

No, što znanost kaže o tome?

Naravno, kao i oko svakog drugog pitanja, ni oko posta nema konsenzusa nutricionista i struke, ali studije pokazuju da je upravo 72-satni post najbolji način da se aktiviraju matične stanice na proizvodnju novih bijelih krvnih zrnaca.

Bijela krvna zrnca, leukociti, su stanice koje imunološki sustav koristi za borbu protiv stranih napadača, poput virusa i loših bakterija.

Znanstvenici sa Sveučilišta Južna Kalifornija potvrdili su da post može biti izrazito učinkovit za osobe koje pate od oslabljelog imuniteta, kao što je to slučaj s osobama koje boluju od karcinoma te su prošle tretman kemoterapije ili osobama koje imaju autoimune bolesti.  Dodatno, post može potaknuti regeneraciju matičnih stanica, potvrdili su Mihaylova i sur.

Studija koju su proveli Fabrizio i sur. potvrdila je niz prednosti povremenog posta na ljudsko zdravlje. Autori ove studije su proveli istraživanje nad stanicama kvasca. Kako stoji u zaključku studije, kada osoba provodi post tijelo koje je gladno sposobno je pomladiti i umnožiti stanice koštane srži koje su odgovorne za krv i imunitet (matične stanice hematopoetskih stanica).

Post doprinosi duljem životu?

Studija koju su proveli De Cabo i Mattson su proučavali utjecaj povremenog posta na zdravlje, starenje i bolesti. Po njihovim zaključcima povremeni post podržava stanično zdravlje, vjerojatno aktivirajući metaboličke prilagodbe koje u ljudskom organizmu postoje još iz perioda kad su postojale oskudice hrane. Do takve metaboličke prilagodbe dolazi kada stanice troše svoje zalihe brzo dostupnog goriva na bazi šećera i započnu pretvaranje masti u energiju u sporijem metaboličkom procesu.

Autori dodaju da ove metaboličke promjene poboljšavaju regulaciju šećera u krvi, povećavaju otpornost na stres i suzbijaju upalne procese u organizmu. Dodatno, povremeni post snižava krvni tlak, nivo lipida u krvi i otkucaje srca u mirovanju te snižava faktore rizika povezane s pretilošću i razvojem dijabetesa.

Dodatno, autori navode da bi povremeni post mogao doprinijeti i zdravlju mozga. Ispitanici koji su provodili povremeni post bilježe bolje pamćenje, a autori navode da bi provedba posta mogla biti učinkovit način odgađanja neurodegenerativnih oboljenja i demencije povezanih sa starenjem.

Post i pradavne prakse liječenja

Ajurvedska i tradicionalna kineska medicina prepoznaje da hrana koju unosimo direktno utječe a ljudski metabolizam i probavu. Budistički monasi u Theravada tradiciji sve obroke u danu uzimaju isključivo u jutarnjim satima te nakon toga provode 16-satni post. Ideja koja stoji iza njihovog načina unosa hrane je u tome da tijelo ima dovoljno vremena za procesirati svu hranu koja je unesena.

Pripadnici Sihka, sljedbenika religije koja svoje korijene ima na području Indije, potiču provedbu posta kao način izlječenja organizma te spiritualnu praksu koja doprinosi pomlađivanju organizma.

Reference:

1. De Cabo R, Mattson MP. Effects of Intermittent Fasting on Health, Aging, and Disease. New England Journal of Medicine, 2019; 381 (26).
2. Fabrizio P, Battistella L, Vardavas R, Gattazzo C i sur. Superoxide is a mediator of an altruistic aging program in Saccharomyces cerevisiae. J Cell Biol. 2004 Sep 27;166(7):1055-67.
3. Mihaylova MM, Cheng CW, Cao AQ, Tripathi S i sur. Fasting Activates Fatty Acid Oxidation to Enhance Intestinal Stem Cell Function during Homeostasis and Aging. Cell Stem Cell. 2018 May 3;22(5):769-778.

Objavljeno 27.05.2023.