Znanstvenici potvrdili: Intermittent fasting s 2 obroka na dan idealno rješenje za zdravlje!

Image

Posjeti Fitness.com.hr webshop i trgovinu

Više od 3000 zadovoljnih kupaca svaki mjesec svoje proizvode kupuje u:

Fitness.com.hr webshopu

Fitness.com.hr trgovini u Zagrebu (Vrbani)

Pogledaj i ti najveću ponudu fitness opreme, sprava za vježbanje te dodataka prehrani na jednom mjestu!

Intermittent fasting ili prehrana s povremenim postom sve je popularnija i sve je veći broj studija koje proučavaju njezin utjecaj ne samo na mršavljenje, već i na zdravlje.

Studija objavljena u časopisu Cell pokazala je da fasting ima pozitivne učinke na staničnoj razini i kod zdravih ljudi. Naime, kako je potvrđeno ispitivanjem na ljudima koji su postili 19 sati, post pomaže mirovanju upalnih stanica monocita. Upravo se te stanice, koje organizam šalje za zarastanje rana i sprečavanje infekcija, nakupljaju u masnom tkivu i doprinose kroničnim bolestima poput dijabetesa i bolesti srca.

fasting

Intermittent fasting i imunitet

Povremeno provođenje posta može pomoći ljudima da se izbjegnu dugoročnih zdravstvenih problema poput dijabetesa, visokog kolesterola i pretilosti. Također može potaknuti proizvodnju proteina koji jača veze u mozgu i služi kao antidepresiv. Neki znanstvenici čak misle da post može pomoći ljudima da u starosti budu zdraviji i vitalniji.

No, osim što pomažu u zacjeljivanju rana , monociti se aktiviraju i spremni su za obranu tijekom svakog unosa hrane, za slučaj da pojedemo bilo koju vrstu prijetećih mikroorganizama. Oni se posebno aktiviraju prilikom unosa šećera, hranom ili pićem. Tijekom posta, aktivacija monocita je iznimno niska, no i dalje nema ugrožavanja zdravlja u slučaju postojanja neke upale u organizmu.

Autori ističu da današnji način prehrane zapadnog čovjeka, a koji podrazumijeva česte obroke i „stalno grickanje“, značajno potiče prekomjeran rad stanica imunološkog sustava, a to negativno utječe na opće zdravlje. Stoga, autori zaključuju da je post u kojem ljudska crijeva miruju, dobar za „odmor“ stanica koje sudjeluju u održavanju imuniteta i o kojima ovisi cjelokupno ljudsko zdravlje, a optimalnim smatraju unos 2 obroka na dan, primjerice ručka i večere.

I studija koju su proveli Ravussin i sur. pokazala je da intermittent fasting može doprinijeti smanjenju srčanih tegoba, poboljšanju razine kolesterola, sniženom riziku od srčanog udara te manjem riziku od razvoja dijabetesa.

Intermittent fasting pod nadzorom stručnjaka

Ipak, intermittent fasting ne treba provoditi bez prethodnih konzultacija s liječnikom ili nutricionistom. Naime, važno je razlikovati Intermittent fasting od gladovanja, jer potonji može izazvati dugoročne posljedice na mozak te biti smrtonosan. Također, osobe koje su osjetljive na razinu šećera u krvi (poput dijabetičara) te druge osjetljive skupine, poput trudnica, također ne bi trebale provoditi fasting.

Također, ako se s fastingom ode u ekstrem on će postati opasan i za najzdraviju osobu. Predugo trajanje posta može dovesti do uništavanja imuniteta te iznimne osjetljivosti na infekcije.

fasting

Reference:

  1. Jordan S, Tung N, Casanova-Acebes M, Merad M. i sur. Dietary Intake Regulates the Circulating Inflammatory Monocyte Pool. Cell. Volume 178, Issue 5, P1102-1114.E17, 2019.
  2. Ravussin E, Redman LM, Rochon J. i sur. A 2-Year Randomized Controlled Trial of Human Caloric Restriction: Feasibility and Effects on Predictors of Health Span and Longevity. J Gerontol A Biol Sci Med Sci. 2015 Sep;70(9):1097-104.

Objavljeno 24.09.2019.

Pregledaj povezani sadržaj
Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!